prvobitno mi je ideja bila da tema bude samo istorijska temetika u književnoj beletristici da bih ubrzo preformulisala na širu oblast umetnosti i popularne kulture uopšte.
bilo da...
prvobitno mi je ideja bila da tema bude samo istorijska temetika u književnoj beletristici da bih ubrzo preformulisala na širu oblast umetnosti i popularne kulture uopšte.
bilo da ste pročitali kakav istorijski roman ili roman koji nema sa istorijom veze ali se pominje istorijski podatak koji biste ovde da proverite, bilo da ste pogledali film istorijske tematike i imate svoj komentar ili pitanje, ili se radi o priči vezanoj uz neko slikarsko, vajarsko, arhitektonsko ili muzičko delo, kometare, kritike, preporuke, zapaženja . . . možete ostaviti ovde.
pročitao sam mnogo povijesnih knjiga i zaključak je da povijest politike ima isto obilježje kao i politika - nemoguće je biti potpuno nepristran i objektivan.
sviđa mi se topic. ako sam dobro shvatila mogu te, na primjer, pitati ima li ovaj film ikakve veze sa stvarnim događajima i je li henrik VIII zaista bio sa obje sestre. koliko se sjećam, dosta toga je izmišljeno.
Od povijesnih romana sam čitao Krvavi Sabor križevački, ali to je bilo jakooo davno, a nisamo niti baš neki ekspert za srednjovjekovnu povijest, pa nne mogu baš komentirat.
Od ostalog uglavnom gledam filmove, od povijesnih filmova mi je definitivno najlošiji Troja, iako niti 300 ne zaostaje previše u iskrivljavanju povijesti.
na otvaranje teme me je podstakla frustracija knjigom koju još pokušavam da završim, kći stepe nemačkog pisca vojfganga jetkea.
ne frustrira toliko što se radi o jednom u moru laganih ljubića u egzotičnom istorijskom okruženju, niti to što su likovi površni, čisto zanatski pisanje generalno loše a jedino pozitivno brojanje knjiga dobija za prilično dobro poznavanje tipičnog arheološkog materijala i navika skita.
frustracija je u pokušaju da sarmate predstavi kao egalitarno matrijarhalno pleme, takoreći brižnih i plemenitih konjanika i konjanica dok su skiti razbojnici koji spaljuju ratarska sela, tlače robove i svoje žene drža na kratkoj uzdi. ništa od ovoga nima istorijsko opravdanje, sarmati i skiti su bili suviše slični po svemu što mi o njima znamo da bi se takvo razlikovanje pravilo, imali su robove i jedni i drugi, priobalni skiti koji su grčkim kolonijama na pontu održavali kontakte verovatno su bili već polusedelačko stanovništvo koje je o svojim bratskim udaljenijim plemenima ispredalo tek polupouydane priče a sve što o njima znamo dugijemo herodotovoj poseti tim predelima. frustracije naravno ne bi bilo da mi skiti nisu slučajno jedna od omiljenih tema o kojoj sam pisala svoj prvi seminarski tokom studija pa mi je prosto iritantno blaćenje njihovog istorijskog ugleda. 
sviđa mi se topic. ako sam dobro shvatila mogu te, na primjer, pitati ima li ovaj film ikakve veze sa stvarnim događajima i je li henrik VIII zaista bio sa obje sestre. koliko se sjećam, dosta toga je izmišljeno.
to ti je jedna od onih priča koje su se u tom periodu mogle desiti ali u ovom slučaju nije istina.
henri jeste bio svestran jebač(ne znam jel odgovara novim kriterijumima na indexu takvo izražavanje). za vladara u XVI veku kada su sifilis zvali bolešću kraljeva budući da su od nje bolovali fransoa I, onaj anri od katarine mediči muž (anri II valjda) nekolicina medičijevih i more talijanskih i španskih plemića ne bi bili ništa neobično da je imao za ljubavnicu sestru svoje žene.
Sedma republika
iako niti 300 ne zaostaje previše u iskrivljavanju povijesti.
rijetki zapravo shvaćaju u čemu se radi u filmu 300.
naime, ondašnji grčki povijesničari i ostali zapisivači uvelike pretjeruju. herodot piše da se babilonska kula vidjela sa 200 kilometara. nema teorije. vilijam osvajač je sa 2000 konjanika osvojio englesku, a ondašnji izvori pišu da je imao milijune vojnika. to je normalna pojava.
zato u filmu 300 vidimo vuka od 2 metra, miljarde perzijskih strijela u zraku i efijalta kao zombija. ne zato jer je to tako bilo nego zato da se dočara doživljavanje povijesti tog vremena
ako si na to mislio
to ti je jedna od onih priča koje su se u tom periodu mogle desiti ali u ovom slučaju nije istina.
henri jeste bio svestran jebač(ne znam jel odgovara novim kriterijumima na indexu takvo izražavanje). za vladara u XVI veku kada su sifilis zvali bolešću kraljeva budući da su od nje bolovali fransoa I, onaj anri od katarine mediči muž (anri II valjda) nekolicina medičijevih i more talijanskih i španskih plemića ne bi bili ništa neobično da je imao za ljubavnicu sestru svoje žene.
misliš na katarinu francusku kraljicu? uz koga se vezuje priča o dijani (viđeh u louvreu "dijanu u lovu") koja je bila ljubavnica nekog francuskog kralja dok je bio još momak a ona starija 20 godina od njega. poslije se oženio ali je bio paralelno i s njom i ženom i ostavio joj čak i neko nasljedstvo.
kakave veze ona ima s tom statuom, ne znam. to nam je vodič ispričao.
Od povijesnih romana sam čitao Krvavi Sabor križevački, ali to je bilo jakooo davno, a nisamo niti baš neki ekspert za srednjovjekovnu povijest, pa nne mogu baš komentirat.
Od ostalog uglavnom gledam filmove, od povijesnih filmova mi je definitivno najlošiji Troja, iako niti 300 ne zaostaje previše u iskrivljavanju povijesti.
taj film je snimljen po stripu Franka Millera. dotični je za svoj strip koristio podatke o pohodu Kserksa na Grčku , ali ih je slobodno interpretirao.
zato je film 300 takav kakav je.
pročitao sam mnogo povijesnih knjiga i zaključak je da povijest politike ima isto obilježje kao i politika - nemoguće je biti potpuno nepristran i objektivan.
potpuna objektivnost ne postoji. čak i u prirodinim naukama naučnici su skloni jednoj od mogućih teorija prosto zato što u tom trenutku raspoložive podatke tumače na taj način. uostalom još koristimo lineovu nomenklaturu biljaka koja realno nema nikakve naučne osnove. čovek proizvoljno odabrao parametre po kojima će podeliti biljke i ta podela još eto opstaje.
svako od nas je sklon posmatranju stvari na neki način a mogućnost da se totalno isključi svoj stav o nekoj temi praktično ne postji. najviše što se može je spomenuti sve moguće verzije i to može u naučnom radu ili dobrom dokumentarcu ali ako se piše knjiga ili snima film koji treba da ima kompaktnu radnju mora se odavrati jedna verzija.
Jedan od romana koji ne samo da iskrivljuje istoriju već i samu umetnost je Da Vinci code. Ok, avtor je istoriju kao takvu prilagodio priči i uzeo jako puno slobode tako, da bi pre mogli da pričamo o fikciji nego istoriji. Što za samu priču i nije bitno, važno je, da je zanimljiva.
Ali ako pogledamo sa strane umetnosti, tu već nailazimo na veće probleme. Njegova žena nek' bi bila istoričar umetnosti i ona mu je pomogla kod opisa ikonografije u knjigi. Ikonografija koja je predstavljena je netačna u tolikoj meri, da bi se neko sa malo više znanja o umetnosti bez ikakvih problema mogao zapitati dali je avtoru stvarno bilo tako teško uzeti običnu da Vincijevu monografiju u ruke te malo istražiti i pročitati opis njegovog rada. Sad koliko je žena stvarno uticala na opis ikonografije je pitanje.
Sve u svemu i nije toliko bitno, jer je on odlično prilagodio sve svojoj priči i ljudima se je to jako svidelo. Zanimljivo je samo koliko su profesori na mom faxu ludeli zbog toga jer su studenti počeli na ispitima, da opisuju ikonografiju iz knjige. Tako da samo na kraju imali celo predavanje posvećeno samo grešakama iz Da Vinici code.
čak je nosio i njene boje na turnirima, ako se dobro sećam crno i belo rimske boginje lova, umesto boja njegove kraljice ljubičastog i žutog medičijevih. 
ista katarina koja je majka kraljice margo, koja je konsultovala vračeve, trovala neprijatelje, i čijem je mužu smrt u lovu predvideo navodno nostradamus. protivnik mu je kopljem probio vizir kacige.
čak je nosio i njene boje na turnirima, ako se dobro sećam crno i belo rimske boginje lova, umesto boja njegove kraljice ljubičastog i žutog medičijevih.
ista katarina koja je majka kraljice margo, koja je konsultovala vračeve, trovala neprijatelje, i čijem je mužu smrt u lovu predvideo navodno nostradamus. protivnik mu je kopljem probio vizir kacige.
znači njih dvoje su u pitanju. dobro sam shvatila.
da nije njega koplje ubolo u oko?
čak je nosio i njene boje na turnirima, ako se dobro sećam crno i belo rimske boginje lova, umesto boja njegove kraljice ljubičastog i žutog medičijevih.
ista katarina koja je majka kraljice margo, koja je konsultovala vračeve, trovala neprijatelje, i čijem je mužu smrt u lovu predvideo navodno nostradamus. protivnik mu je kopljem probio vizir kacige.
ovo mi baš nije jasno, zar nije bila riječ o njenom sinu Henry II. koji je nastradao na turniru ?