DvA snažna potresa, prvi od 5,5, a potom drugi od 5,1 stupanj prema Richteru te niz manjih koji su pogodili Zagreb i okolicu u nedjelju, 22. ožujka, izazvali su strah kod građana.
Budući da...
picek. je objavio 24.3.2020 20:18
DvA snažna potresa, prvi od 5,5, a potom drugi od 5,1 stupanj prema Richteru te niz manjih koji su pogodili Zagreb i okolicu u nedjelju, 22. ožujka, izazvali su strah kod građana.
Budući da su se podrhtavanja nastavila i u narednim danima, a prema seizmolozima, mogu još tjednima, mnogi se pitaju je li moguće predvidjeti što nas čeka.
"Možemo očekivati naknadne slabije potrese. Postoji vjerojatnost za jači potres, ali je jako, jako mala“, objavio je Geofizički odsjek PMF-a još u subotu, poručivši građanima da ne nasjedaju na glasine o jačem potresu koji uskoro slijedi.
"Dogodilo se ono o čemu pričamo već dugo, snažan potres u Zagrebu! I nije bio bezveze! No nije ni katastrofa. Ima štete, ponajprije u starijem dijelu grada i na starijim građevinama“, objavljeno je na stranici Geofizika uživo na Facebooku.
Josip Stipčević s Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu objasnio je da se mogućnost novog jakog udara ne može sto posto isključiti, no smatra da je vrlo vjerojatno da se on neće ponoviti, osobito kada se u obzir uzme relativno jednostavna struktura rasjeda kod Zagreba.
picek. je objavio 24.3.2020 20:19
Duga povijest jakih potresa na Balkanu
Prije nego što pokušamo objasniti zašto je potrese teško predvidjeti, podsjetimo da je Balkan seizmički vrlo aktivno područje.
Potresi nastaju u sudarima i podvlačenju tektonskih ploča jedne ispod druge, a Balkan se nalazi blizu mjesta na kojem se sudaraju dvije velike - Afrička i Euroazijska, dok se Albanija nalazi na maloj, Jadranskoj.
Zbog ovih tektonskih aktivnosti pogođena područja bilježe dugu povijest prilično snažnih potresa, tako da ono što se dogodilo u Zagrebu nije neočekivano.
U potresu magnitude 6,9 koji je u travnju 1979. pogodio Albaniju i Crnu Goru poginulo je 136 ljudi, dok je više od 1.000 ozlijeđeno. U malo slabijem potresu magnitude 6,1 koji je 1963. pogodio Makedoniju poginulo je više od 1000 ljudi. Više od 200.000 ljudi tada je ostalo bez krova nad glavom.
Potrese magnitude veće od 6 bilježili smo i u Hrvatskoj: 1667. u Dubrovniku, 1870. kod Klane, 1880. u Zagrebu, 1916. kod Grižana, 1942. kod Imotskog, 1962. kod Makarske i 1996. kod Stona.
Mogu li se predvidjeti potresi?
Potresi su prirodne katastrofe s najvećim brojem ljudskih žrtava. Znanstvenici stoga već desetljećima traže mehanizme kojima bi mogli predviđati gdje će se i kada dogoditi.
Većina zemljotresa događa se na predvidljivim mjestima uz dobro poznate zone rasjeda, što vrijedi i za potrese kojima zadnjih dana svjedočimo. No, mjesto i vrijeme događaja ne mogu se predvidjeti dovoljno precizno da bismo mogli organizirati urednu evakuaciju.
https://www.index.hr/vijesti/clanak/zasto-ne-mozemo-predvidjeti-potrese/2168371.aspx
dardo je objavio 24.3.2020 20:33
Poznato je da (neke) životinje imaju razvijeno čulo za nadolazeće klatastrofe.
Možda da se nauka tu skoncentrira, umjesto akupunkture tla.
ibm444 je objavio 24.3.2020 20:51
potresi su glavno oružje Nature,
potresima se izazivaju vulkani i poplave.
ne mogu se predvidjeti jer nemamo podatke od napetostima, ali o pločama dosta toga znamo. znamo gdje će ali ne i kad,
Mighty.155 je objavio 26.3.2020 00:07
Nece se nikad moci odrediti vrijeme udara, samo je moguce s odredjenom tocnoscu mjesto i snaga
Najbolja zastita je graditi kvalitetne kuce. Ako cu jos jednu u zivotu gradit, ta ce bit tvrdjava
ubogi_hrvat je objavio 26.3.2020 00:10
| citat na Mighty.155
Nece se nikad moci odrediti vrijeme udara, samo je moguce s odredjenom tocnoscu mjesto i snaga
Najbolja zastita je graditi kvalitetne kuce. Ako cu jos jednu u zivotu gradit, ta ce bit tvrdjava
Sagradi si malu kućicu za muda, kao što si deca grade.
kojot55 je objavio 26.3.2020 00:14
Moguće je predvideti tesla je znao izazvati potres verovatno je imao aparat i za merenje kad dolaze.
07:54