Od Zadra do Dubrovnika..oslikana, opisana, opjevana - Dalmacija

dikayica  je objavio 13.5.2012 11:19 | 1649 odgovora u temi

.ovo nije chat tema već mjesto na kom ćemo moći ostavljati fotografije svojih gradova i prirodnih ljepota Dalmacije uz kratke opise, stihove ili klipove....hvala na suradnji i uživajmo zajedno

dikayica
Broj postova: 4809
dikayica je objavio 21.5.2012 09:44

..vegetacija Marjana:

 

Agava

 

Snažna sukulentna trajnica s debelim i sočnim podzemnim podankom. U doba cvjetanja iz sredine rozete razvija se puno horizontalnih ogranaka. Cvat piramidalnog oblika sastavljen je od brojnih, velikih mirišljavih cvjetova. Cvjeta tek nakon desete do petnaeste godine života i nakon toga cvjetajuća biljka ugiba, ali se odmah obnavlja iz korjena.Kao kserofit zadovoljava se suhim,vapnenačkim zemljištem.

 

Alepski bor

 

Do 20 m visoko stablo, često zakrivljenog debla i grana. Uspijeva na suhim staništima makije, dobro podnosi posolicu i jaku buru, a često tvori čiste sastojine.

 

Bjelusina

 

Trajnica visoka do 50 cm,biljka pukotina stijena i suhozida.

 

Brsljan

 

Drvenasta zimzelena penjačica ili puzavica, penjući se uz stabla dosegne visinu i do 30 m.Pri penjanju, adventivnim korijenjem pričvršćuje se za podlogu.

 

Busin ružičasti

 

Bušin je rasprostranjen na Sredozemlju, Nalazimo ga duž našeg Primorja, na otocima i užem obalnom pojasu, sastavni je dio makije i kamenjara. To je zimzeleni grm visine do 1 m, sa uspravnim i gustim granama.

 

Crni jasen

 

Listopadni grm ili stabalce, oko 8 m visoko. Bogati bijeli cvatovi ugodna su mirisa, a cvate istodobno s listanjem,od kraja travnja do lipnja.

 

Čempres

 

Po habitusu razlikujemo dva oblika čempresa. Onaj sa usko piramidalnom, stupastom krošnjom koja se sužava prema vrhu i sa uspravljenim i priljubljenim granama (Cupressus sempervirens pyramidalis) u narodu je poznat kao "muški". Drugi oblik(Cupressus sempervirens horizontalis) u narodu zvan "ženski", ima široku krošnju sa horizontalnim granama. Čempres se koristi u pošumljavanju opustošenih i ogoljelih kraških područja.Latinski naziv rod duguje mladiću Kiparissosu iz grčke mitologije kojeg je bog Apolon pretvorio u drvo čempresa.

 

Drača

 

Razgranjeni listopadni grm koji najčešće raste u gustim, neprobojnim šikarama i šibljacima. Otporna je na sušu i niske temperature.

 

Divlja maslina

 

Divlja maslina raste na suhim kamenitim mjestima. Odlikuje se malim listovima. okruglastim plodovima, koji su jako gorki i jako trnovitim granama. Podneblje europskog Sredozemlja naziva se "klimom masline".

 

Divlja ruža

 

Listopadni grm do 3 m visine, dugih,uspravnih, razgranatih grana. Stanište joj je u raznim tipovima hrastovih šuma, na otvorenim površinama i šikarama. Plodovi, šipci, divlje ruže imaju primjenu u narodnoj i službenoj medicini. Cijenjen je čaj iz suhih šipaka,bogat vitaminom C, koji se ne razara ni prilikom kuhanja.

 

Dubrovačka zečina

 

Bijelopustenasta trajnica koja raste u pukotinama obalnih vapnenačkih stijena koje se okomito izdižu iz mora. Ilirsko-jadranski je endem. Znatne količine rastu u blizini Dubrovnika, pa otuda i znanstveni naziv vrste (lat. Ragusa-Dubrovnik).

 

Hrast crnika, česmina

 

Zimzeleno drvo ili grm sa širokom i okruglastom krošnjom. Naraste i do 20 m, plod joj je oko 2 cm dug, svijetlosmeđ žir.Ima jaku izdanačku snagu iz panja i žila. Doživi starost i do 1000 godina. Najvažnija je vrsta sredozemne vazdazelene šumske vegetacije,crnika je pokazatelj klimazonalne šumske zajednice crnog jasena i crnike.

 

 

dikayica
Broj postova: 4809
dikayica je objavio 21.5.2012 09:52

..vegetacija Marjana:

 

Kadulja

 

Nizak grm ili polugrm, do 90 cm visine, ugodna mirisa. Kadulja je od davnina poznata u narodnoj medicini; za spravljanje čaja i začina. Ima primjenu i u službenoj medicini, tj. u farmaceutskoj industriji, za dobivanje eteričnog ulja i raznih ljekovitih preparata

 

Koromač, komorač

 

Ova biljka ugodna, slatkasta i aromatična mirisa, može narasti do 2 m. Dvogodišnja je i raste na poljima, uz puteve i na kamenitim mjestima.Eterična ulja dobivena iz plodova komorača upotrebljavaju se u farmaceutskoj industriji i u proizvodnji sapuna i parfema.

 

Kozlac

 

Zeljasta trajnica. U svježem stanju sve su vrste kozlaca otrovne. Sušenjem oštar okus i otrovnost gomolja nestaju,a kako imaju puno škroba smatraju se i jestivima i ljekovitima.

 

Kozokrvina, orlovi nokti

 

Listopadna, grmolika penjačica, koja se povija(uvijek na lijevu stranu) uz niže grane drveća. Ova biljka je karakteristična vrsta klimazonalne zajednice crnog jasena i hrasta crnike(česvine).

 

Kupina

 

Penjačica grana povijenih u luku i naoružanih čvrstim bodljama.Koštuničavi zbirni plod(kupina) sočan je i lako se raspada na pojedinačne plodiće. Plodovi kupine imaju mnogostranu primjenu, u svježem stanju služe za jelo, od njih se dobiva voćni sok, kompot, pekmez i vino.

 

Lemprika, lopočika

 

Zimzeleni, loptasti ili piramidalni, razgranat grm do 3 m visine. Stanište mu je na cijelom području mediteranskih šuma, često u makiji. Ova biljka je vrlo otporna i prilagodljiva na nepovoljne klimatske i ekološke čimbenike. Pomalo otrovan plod lemprike u narodnoj medicini se koristi kao purgativ(sredstvo za čišćenje).

 

Lovor

 

Raste u sastojinama vazdazelenih šuma hrasta crnike, izdržljiv je na sušu i otporan na jake vjetrove i niske temperature. U starom vijeku lovor je smatran svetim drvom, stablom boga Apolona, simbolom mudrosti,slave i zahvalnosti.

 

Maslina

 

Zimzeleno drvo oko 10 m visine, vrlo razgranatog i krivog debla.Rijetko prodire dublje u kopno pa se kao stanište ove biljke spominju otoci i uže obalno područje.

 

Maslačak

 

Korijen maslačka ima složen kemijski sastav te se koristi za liječenje upale i kamena žučane kese,žutice i smanjena lučenja mokraće. U narodnoj medicini koristi se za smanjenje masnoće u krvi. Ova biljka poznata je, osim po ljekovitosti, kao izuzetno hranjiva biljka ,bogata je vitaminima C i A, organskim kiselinama i mineralima.

 

Nespula, nespola,japanska mušmula

 

Vazdazeleno drvce, okrugle i guste krošnje. Često se sadi kao ukrasno stabalce.Plodovi ove biljke ukusni su svježi i sušeni,kao i u raznim pripravcima.

 

Oleandar

 

Svi dijelovi biljke iznimno su otrovni,osobito kora i listovi,koji sadrže različite opasne tvari nalik na strihnin. Naziv roda dolazi od grč. neron- voda, jer bujnije raste uz vodu,no podnosi i sušu i siromašnija tla.Cvate od lipnja do rujna, boja cvjetova može biti bijela,žuta,ružičasta i crvena.

 

Opuncija

 

Ova biljka potječe iz Meksika, odakle je u 16. stoljeću dospjela u Europu i do 18. se na Sredozemlju već sasvim udomaćila.Zreli plodovi imaju slatko i sočno usplođe i jedu se sirovi, očišćeni od bodlja koje mogu biti vrlo neugodne.

dikayica
Broj postova: 4809
dikayica je objavio 21.5.2012 10:03

..vegetacija Marjana III :

 

Pajasen

 

Brzorastuće, vitko i visoko stablo, široke krošnje.Iznimno oportunistička, agresivna i prilagodljiva vrsta,raste na različitim tipovima tla, ne trpi samo višak vode i duboku sjenu.

 

Pavitina

 

Raste na otvorenim kamenjarima u zoni vazdazelenih šuma i šikara česvine

 

Pinija, pinj

 

Smatra se da je pinija kod nas autohtona jedino na pjeskovitim terenima istočnog dijela Mljeta.To je visoko drvo,karakteristične kišobranske krošnje; deblo pravo i snažno, od grana čisto do znatne visine

 

Piramidalna zvončika, postjenak

 

Ljubi kamenita mjesta,osobito pukotine stijena i litica,ali i šljunkovita staništa(rubovi putova) te kultivirana tla.Mladi listovi,cvjetovi i izdanci mogu se jesti( sirovi i kuhani), a imaju slatkast okus.

 

Pitospor

 

Cvate od kasnog proljeća do sredine ljeta cvjetovima vrlo ugodna mirisa.Pretpostavlja se da su pitospor prije više stotina godina na našu obalu donijeli domaći pomorci

 

Planika

 

Plod ovog vazdazelenog grma je crvena, višesjemena jestiva boba, maginja. Sazrijeva nakon godinu dana pa se na jednoj biljci mogu istodobno vidjeti zreli plodovi i novi cvjetovi. Maginje obiluju vitaminom C i šećerom, pa se od njih priprema pekmez,rakija i vino.

 

Pucalina

 

Listopadni,razgranati grm koji naraste 2 do 4 m u visinu.Korjen ove biljke je dobro razvijen pa se koristi za zaštitu tla od erozije.Plod je u obliku nabrekle, mjehuraste mahune te sadrži brojne sjemenke.Sjemenke pucaline su otrovne: u narodnoj medicini primjenjuje se u malim količinama kako bi potaknule izlućivanje mokraće te povraćanje i proljev,osobito nakon trovanja opasnim tvarima.

 

Rogač

 

Biljka najtoplijih dijelova eumediteranskog područja, gdje često raste u zajednici s maslinom. U antičko doba sjemenke rogača služile su kao jedinica za mjeru pri vaganju zlata: jedna sjemenka - 1 karat (grč. keraton - sjemenka rogača). Plod rogača bogat je izvor vitamina E i minerala.

 

Ružmarin

 

Vazdazeleni grm, raste u najtoplijim,suhim i kamenitim dijelovima Sredozemlja. Ružmarin je izvanredno ljekovita biljka te se oduvijek koriste listovi ove biljke i iz listova dobiveno eterično ulje.

 

Smokva

 

Listopadno drvo, uspijeva na različitim tlima, na ljutom kršu i na različitim ekspozicijama.Plodovi se konzumiraju svježi, osušeni ili natopljeni u rakiji, a listovi i sok drveta rabe za liječenje različitih bolesti.

 

Smrdljika

 

Raste u zoni vazdazelenih i listopadnih primorskih šuma i makija, na suhim i stjenovitim staništima. Plodovi smrdljike neotrovni su i mogu se jesti sirovi,ali im je okus opor,gorkast i smolast.Kao zanimljivost vrijedi spomenuti da je smrdljika bila prvi poznati izvor terpentina.

 

Smrič, šmrika

 

Submediteranska imediteranska vrsta.Naziv roda dolazi od grč. oxys- bodljikav i cedros-stablo.Drvo ove biljke intenzivno miriše, tvrdo je i koristi se u izradi manjih predmeta. Ulje smriča, dobiveno destilacijom,koristi se u medicini.

dikayica
Broj postova: 4809
dikayica je objavio 21.5.2012 10:12

..vegetacija Marjana IV :

 

Borovica

 

Srednje visok grm ili nisko stablo.Plod je bobičasta šišarka, okruglastojajasta, debela, mesnata, sastavljena od 3-6 ljusaka. Raste vrlo sporo, može doživjeti veliku starost.

 

Sparožina

 

Raste u šumama i šumarcima, u sklopu makije, uz suhozide i stare zidove te u kamenjarima Sredozemlja.Mladi izbojci rastu iz podzemnih dijelova biljke svakog proljeća.U Pompejima su pronađene freske šparoga,što prića da su i stari Grci poznavali ovu biljku kao ljekovitu i jestivu.

 

Tetivika

 

Vazdazeleni,poludrvenasti puzeći grm ili penjačica.

 

Trslja

 

Vazdazeleni grm,plodovi su sitne,kuglaste koštunice,slične bobama,zbijene u guste nakupnine.Raste u sastavu makije na sunčanim, stjenovitim staništima eumediteranskog područja.Mirisav, smolast sok,mastiks,nalazi se pod korom tršlje i koristi se u medicini,industriji i proizvodnji pića(mastika)

 

Veprina

 

Iz doba antike postoje zapisi o prehrambenoj i ljekovitoj uporabi bodljikave veprine, u 20. stoljeću otkriven je i sastav ljekovitih tvari.Danas se veprina koristi kao sredstvo protiv grčeva u mišićima,oteklina, proširenih vena i hemoroida te za liječenje žučanih kamenaca

 

Vještičja metla

Vazdazeleni niski grm,rasprostranjen je u Sredozemlju na vapnenačkim kamenjarima. Ime roda veže se uz Ozirisa,grčkog boga života,smrti iplodnosti.

 

Vrijes

 

Raste na vrlo siromašnim tlima, u sklopu makije i bušika. Sve vrste roda Erica,inače,sadrže određene kemijske spojeve koji se u narodu drže lijekom protiv ugriza zmija.

 

Zlatna paprat

 

Biljka pukotina stijena i zidova, od obale mora pa sve do vrhova planina, najčešće otvorenih staništa izloženih suncu.

 

Žednjak

 

Postoji oko 600 vrsta žednjaka. Lišće ovih sukulenata sastavljeno je od stanica za skladištenje vode, a prekriveno je slojem fotosintetičkog tkiva.

 

dikayica
Broj postova: 4809
dikayica je objavio 21.5.2012 10:15

Marjanom se oduševljava glasoviti prirodoslovac Roberto de Visiani (hrvatski botaničar talijanskog porijekla, dugogodišnji ravnatelj botaničkog vrta u Padovi). Marjanska flora ne ostavlja ravnodušnim ni dr. Dragutina Hirtza koji, 1910. godine, piše: „Ovđe ima šta da vidi i geograf i botaničar, a oba se čude značajnoj vegetaciji koja im se najavlja prvi put u Dalmaciji.U nijednom kraju Dalmacije nije flora tako bogata kao u okolini Splita...“

dikayica
Broj postova: 4809
dikayica je objavio 21.5.2012 10:37

...kulturna baština Marjana:

 

Crkva Sv.Jure

Predromanička crkva s kraja 8. ili početka 9. stoljeća, građena izravno na kamenoj litici iznad mora, u blizini ostataka antičkog hrama Dijane, božice lova.Obnovljena 1972.
Lokalitet:Rt Marjan

 

Crkva Sv.Jere

Gotičko renesansna jednobrodna crkva s dvorištem i pustinjačke eremitaža u procijepu visoke stijene iznad crkve iz. 2. pol. 15. stoljeća
U crkvi je vrijedan reljef sv. Jerolima u spilji iz 1480.
Lokalitet: južna padina Marjana

 

Crkva Gospe od Betlema

Jednobrodna crkvica s apsidom iz 2. pol. 15. stoljeća u kojoj se ističe oltar s reljefnim prikazom Kristova rođenja, sa strane su sv. Jere i sv.Ante pustinjak,a u timpanu je prikazano raspeće Kristovo.Kamene stube izgrađene 1928. pri obnovi crkve.

 

Crkva Gospe od Sedam žalosti

Starijem gotičkom svetištu iz 1362. dozidana je s prednje strane lađa.
U unutrašnjosti je kameni reljef Imagine Pietatis Beatae Virginis.
Lokalitet: Šetalište I. Meštrovića 126, Kašjuni

 

Crkva Sv. Stjepana

Današnju crkvu Sv. Stjepana sagradilo je splitsko sjemenište u predvorju bivše opatije. O tome svjedoči natpis na arhitravu ulaznih vrata na kojem se spominje 1814. godina i tadašnji rektor sjemeništa Nikola Didoš. U nju je ugrađeno nekoliko srednjovjekovnih skulptura i ulomaka iz nekadašnje opatije.

 

Crkva Sv. Nikole

Jednobrodna kamena građevina s apsidom uz koju je zvonik na preslicu.
U 13. stoljeću dali su je sagraditi Splićanin Rako i njegova supruga Elizabeta, u više navrata obnavljana, zadnji put 1990. godine.
Lokalitet: JI strana Marjana

dikayica
Broj postova: 4809
dikayica je objavio 21.5.2012 10:42

..ustanove i muzeji Marjana:

 

Institut za oceanografiju i ribarstvo

Slikovita kamena dvokatnica s nizom lučnih otvora u prizemlju reprezentativnog južnog pročelja, izgrađena 1932.-1933. prema projektu Fabijana Kaliterne.
Smještena u neposrednoj blizini mora skladno i nenametljivo se uklopila u krajolik.

 

Zgrada u Botaničkom vrtu-Javna ustanova

Kamena stambena građevina s početka 20. stoljeća s glavnim pročeljem oblikovanim u kamenu i opeci, spoj je tradicijskog graditeljstva s kontinentalnim utjecajima.
Krajem 2004. obnovljena je za prostorije Društva "Marjan". Danas je u njoj sjedište JU za upravljanje PŠ Marjan.

 

Villa Dalmacija

Slobodnostojeća građevina složenoga tlocrta simetričnoga rasporeda, izgrađena u neposrednoj blizini morske obale, izrazitih ambijentalnih vrijednosti.
Projektirao ju je 1914. Čeh Frane Šiler kao pansion Split; neko vrijeme je u njoj bio Oceanografski Institut, a kasnije je služila za državničke potrebe.

 

Kaštelet Meštrović

Izvorno renesansno-barokni kaštelet Kavanjin oko 1513. koji je uz gospodarsku, stambenu i ladanjsku imao prije svega fortifikacijsku ulogu.
Od 1939. zapadni je dio doživio značajnije preinake prema zamisli kipara Ivana Meštrovića koji podiže atrij s monumentalnim trijemom i kapelu sv. Križa.

 

Zgrada meteorološke stanice

Prvo arhitektonsko djelo Josipa Kodla, istaknutog predstavnika moderne u Splitu.
Izgrađena 1925.-1926.godine.

 

Galerija Meštrović

Reprezentativna palača u neoklasičnom slogu.Dovršena 1939. Po projektu Fabijana Kaliterne, Lavoslava Horvata i Harolda Bilinića.

 

MHAS

Muzej hrvatskih arheoloških spomenika - Dovršen 1978. po projektu Mladena Kauzlarića kojeg su razradili arhitekti Z. Vrkljan i S. Gvozdanović.

dikayica
Broj postova: 4809
dikayica je objavio 21.5.2012 10:46

Marjan:

 

Marjanske stube

Stepenice i ograda od fino klesanog kamena vode od obale do Židovskog groblja s Vidilicom na Marjanu.
Projektirao ih je i izveo Petar Senjanović u suradnji s Prosperom Čulićem 1919.-1920.

 

Židovsko groblje

Osnovano 1573. na padini Marjana iznad grada, ograđeno je rustičnim kamenim zidom 1826.
Pogrebna kapela sagrađena je 1892. zalaganjem industrijalca Emila Stocka. Na groblju se nalazi oko 700 grobova.

 

Karepića kula

U neposrednoj blizini eremitaže , također uzidana u procijep hridi  nalazi se kula koja je služila za sklanjanje radnika u polju od napada Turaka ili gusara. Nad ulaznim vratima je grb iznad kojeg je natpis o gradnji i inicijali vlasnika IO.s i K.s (Ioanes Karepius), po kojem je i dobila naziv Karepića kula.

dikayica
Broj postova: 4809
dikayica je objavio 21.5.2012 10:48 | citat na dixie13

stavi koju sliku pelješca i korčuleCry

 

..hoću vrlo rado....Pelješac je prekrasan, a i Korčula Smile

koko55
Broj postova: 66706
koko55 je objavio 21.5.2012 17:06

Cekva Sv. Nikole na Marjanu..

koko55
Broj postova: 66706
koko55 je objavio 22.5.2012 18:28

Šolta je otok u srednjoj Dalmaciji (Južna Hrvatska), nedaleko Splita, zapadno od Brača, površine 51,9 km², koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

koko55
Broj postova: 66706
koko55 je objavio 22.5.2012 18:28

Šolta..

koko55
Broj postova: 66706
koko55 je objavio 22.5.2012 18:30

Stomorska..

koko55
Broj postova: 66706
koko55 je objavio 22.5.2012 18:32

Plaža u Stomorskoj..