JELENA VELJAČA, glumica i scenaristica te osnivačica inicijative SpasiMe, gostovala je u emisiji Pressing na N1 televiziji gdje je govorila o valu prekida šutnje brojnih žrtava seksualnog nasilja otkako je glumica Milena Radulović prijavila svog bivšeg nastavnika glume.

Facebook stranica "Nisam tražila" pretvorila se u regionalnu inačicu pokreta MeToo i u samo dva tjedna val koji se pokrenuo s javnim istupom glumice Radulović u Beogradu, doveo je i u Hrvatskoj do vala istupanja žrtava, pa čak i do istraga i smjene jednog policijskog načelnika, odnosno 26 prijava u Akademiji dramske umjetnosti, ali i afere s profesorom koji je zlostavljao studentice na Veterini.

"Društvene mreže pokazale su svoju snagu. One imaju negativne nuspojave, ali i prednosti, koje su korisne baš za feminizam i ženska prava. MeToo pokret osnažio je žene na dva načina. Svaka žena koja ima dostupan internet, sada može znati da ne doživljava sama takav neki slučaj. Drugo je povezanost i snaga. Ako pogledate Milenin slučaj, ona nije sama, tu je još pet djevojaka", kazala je Veljača.

Na prošlogodišnjem Sarajevo film festivalu, prikazan je dokumentarac Danijele Štajnfeld u kojem svjedoči i o svom silovanju od moćne osobe u filmskoj industriji u Srbiji. Njeno djelo nije dovelo do ovakvog vala kakvom svjedočimo sada od Srbije do Hrvatske.

Je li možda to, što u dokumentarcu nije objavila identitet zlostavljača, utjecalo da do ovakvog pokreta nije došlo već tad, pitao je voditelj emisije Veljaču.

"Upravo to. Jedan od razloga sigurno jest. Kad imate ime i prezime, ljudi to teže ignoriraju. Kad je to anonimna stvar, pretpostavlja se u internim krugovima tko je to, ali vi ne možete pretpostaviti o kome je riječ, moj otac sigurno ne može pretpostaviti", odgovorila je Veljača.

Istup Milene Radulović po još nečem je poseban, riječ je o tome tko je optuženi zlostavljač:

"Kad je u pitanju osoba koja je radila ne s maloljetnicima, nego s gomilom djece 30 ili 40 godina, onda će svatko na tome zastati."

Jelena Veljača je dodala da je svaki od tih istupa jedna kockica u konačnom ishodu, pa tako i film Danijele Štajduhar, svaki čin je po jedan korak naprijed:

"To što je Danijela učinila, velika je stvar za sve nas i jako bih joj zahvalila na tome."

Koliko god su se žrtve u posljednje vrijeme odlučile sve češće progovarati, institucije to ne prate odgovarajućim tempom, istaknuo je voditelj.

"Institucije teško prate promjene", komentirala je Veljača, "čak rekla bih i ne znaju tako."

Istaknula je da ih nipošto ne želi opravdavati, ali da razumije u čemu je stvar.

"Još uvijek živimo u nekom svijetu u kojem se još uvijek malo bojimo institucija i to nije slučajno", kazala je.

Riječ je o svijetu, zaključili su i ona i on, u kojem još uvijek vrijedi slovo zakona po kojem se seksualni napad mora prijaviti u roku od 90 dana, uslijed čega je prije određenog vremena, DORH odbacio prijave skupine žena u HUP-u zbog isteka tog roka. No, taj isti svijet ipak se mijenja, a Veljača je navela primjer nje i njenih kolegica aktivistkinja:

"Ovaj tjedan smo imale sastanak s dva ministra koji se bave ovom tematikom i pokazuju osobnu veliku volju da se nešto promijeni."

Riječ je bila upravo o tom roku od 90 dana koliko žrtva ima vremena za prijaviti kazneno djelo.

"Svi na sastanku su se složili da je to neprihvatljivo i da se mora mijenjati."