Razno
• 23 studenoga 2017
Žena koja se sjeća svih detalja iz svog života otkrila je čega se prvog sjeća i kako je vidjela svijet oko sebe
5K
Samo mali broj ljudi se sjeća događa iz svog ranog djetinjstva. Ta sjećanja spremljena u mozgu zapravo često nisu naša, nego su oblikovana tuđim pričama i opisima događaja. Sasvim je normalno ne sjećati se događaja koji su nam se dogodili davno, to je jednostavno način na koji funkcioniramo... no Rebecca Sharrock je jedna sasvim druga priča.
Hipertimezija je jako rijetka pojava kod koje se osoba sjeća svakog detalja iz svog života. Rebbeca je jedna od tih ljudi. Sjeća se događaja počevši od vrlo ranog djetinjstva, čak i sitnih detalja. Osim toga, pamti i svoje snove. Čak je uspjela opisati i okus hrane koju je davno jela te bol koju je davno osjećala. U jednom intervjuu, Rebecca je otkrila detalje o svojim najstarijim sjećanjima.
"Sretna sam jer se ne sjećam svog rođenja, no budući da su moja sjećanja kronološki poredana, sjećam se trenutka kad sam bila stara 12 dana. Znam da su me slikali ispred jedne autosjedalice za bebe, a na toj fotografiji piše datum 23.12.1989.
Sjećam se i događaja prije toga - kada sam ležala u kolijevci (vjerojatno u bolnici). Kad sam bila malo starija, bila sam fascinirana ventilatorom koji je stajao blizu moga krevetića, no nisam osjećala potrebu da ustanem i istražujem što bi to moglo biti."
Kad je riječ o prvim osjećajima i razmišljanjima, Rebbeca se sjeća da je znala da će od mame dobiti mlijeka kada počne plakati. Zna da je plakala i kad se osjećala uznemireno ili kad je osjećala bol.
Na svijetu postoji samo stotinjak ljudi koji imaju ovu moć. Malo toga je poznato o ovoj pojavi, no zna se da su naša sjećanja kontrolirana amigdalom, skrivenom duboko u ljudskom mozgu, a aktiviraju se najčešće kada doživimo uznemirujući događaj. Uslijed takvog događaja, amigdala mozgu signalizira da se radi o nečemu važnom.
Zanimljive su i Rebbecine riječi o tome kako je vidjela svijet oko sebe: "Od samog početka života sam se prilagođavala vlastitim osjećajima i željama. Do svoje treće godine života sam sebe vidjela kao centar svijeta, nešto oko čega se vrti svi događaji. Kasnije sam shvatila da sam osoba kao i svi drugi te da sam većini ljudi stranac."
Hipertimezija je jako rijetka pojava kod koje se osoba sjeća svakog detalja iz svog života. Rebbeca je jedna od tih ljudi. Sjeća se događaja počevši od vrlo ranog djetinjstva, čak i sitnih detalja. Osim toga, pamti i svoje snove. Čak je uspjela opisati i okus hrane koju je davno jela te bol koju je davno osjećala. U jednom intervjuu, Rebecca je otkrila detalje o svojim najstarijim sjećanjima.
"Sretna sam jer se ne sjećam svog rođenja, no budući da su moja sjećanja kronološki poredana, sjećam se trenutka kad sam bila stara 12 dana. Znam da su me slikali ispred jedne autosjedalice za bebe, a na toj fotografiji piše datum 23.12.1989.
Sjećam se i događaja prije toga - kada sam ležala u kolijevci (vjerojatno u bolnici). Kad sam bila malo starija, bila sam fascinirana ventilatorom koji je stajao blizu moga krevetića, no nisam osjećala potrebu da ustanem i istražujem što bi to moglo biti."
Kad je riječ o prvim osjećajima i razmišljanjima, Rebbeca se sjeća da je znala da će od mame dobiti mlijeka kada počne plakati. Zna da je plakala i kad se osjećala uznemireno ili kad je osjećala bol.
Na svijetu postoji samo stotinjak ljudi koji imaju ovu moć. Malo toga je poznato o ovoj pojavi, no zna se da su naša sjećanja kontrolirana amigdalom, skrivenom duboko u ljudskom mozgu, a aktiviraju se najčešće kada doživimo uznemirujući događaj. Uslijed takvog događaja, amigdala mozgu signalizira da se radi o nečemu važnom.
Zanimljive su i Rebbecine riječi o tome kako je vidjela svijet oko sebe: "Od samog početka života sam se prilagođavala vlastitim osjećajima i željama. Do svoje treće godine života sam sebe vidjela kao centar svijeta, nešto oko čega se vrti svi događaji. Kasnije sam shvatila da sam osoba kao i svi drugi te da sam većini ljudi stranac."
