Foto: freeimages.com

VELIKA većina hrvatskih građana preferira konzumaciju vode iz vodovoda, zaključak je anketnog istraživanja magazina Ja Trgovac i agencije Hendal. Iz pipe si vodu toči, naime, čak 89,5% anketiranih ispitanika, dok samo 10,5% građana preferira kupovnu flaširanu vodu.

Ovakve preferencije uvelike proizlaze iz stava konzumenata prema kvaliteti vode pa tako tri četvrtine njih (76,5%) smatra da kupovna voda nije zdravija ili kvalitetnija od vode iz vodovoda. Preostalih 23,5% anketiranih se ne slaže s tom konstatacijom smatrajući da razlika postoji te kako je kupovna bolja od vode iz pipe, navodi se u priopćenju.

Gledano prema dnevnoj količini konzumacije, najviše je onih koji svaki dan popiju više od pet čaša vode (45,4%). S dvostruko manjim vrijednostima slijede oni koji piju tri do četiri čaše (22,4%) i ispitanici koji konzumiraju dvije do tri čaše dnevno (19,7%). Barem jednu čašu svakoga dana popije 6,5% anketiranih građana, a onih koji kažu da uopće ne piju vodu ima 5,9%.

Flaširanu vodu svakodnevno pije 11% ispitanika

Zanimljivi su i odgovori na pitanje "Koliko često pijete kupovnu (flaširanu) vodu?", koji otkrivaju frekvenciju konzumacije vode u boci. Svakodnevno flaširanu vodu tako pije 11,1% ispitanih, a gotovo jednaki udio (11,2%) kupovnu vodu pije nekoliko puta tjedno. Jednom tjedno vodu u boci pije 13% sudionika ankete, nekoliko puta mjesečno to čini 14,5% ispitanika, a nekoliko puta godišnje njih 16,2%. U odgovoru na ovo pitanje nešto više od trećine potrošača vode (34,1%) odgovorilo je da ne kupuje niti konzumira flaširanu vodu.

Od vrsta flaširane vode uvjerljivo najpopularnija je obična (negazirana) voda koju kao svoju preferenciju navodi 67,3% anketiranih, a potom s dosta manjim udjelom (29,3%) slijedi mineralna (gazirana) voda. Na začelju je aromatizirana voda koju kao svoj prvi izbor navodi 3,4% ispitanika.

Istraživanje magazina Ja Trgovac i agencije Hendal o konzumaciji vode provedeno je tijekom veljače 2015. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika, zaključuje se u priopćenju.