DO ULASKA Hrvatske u Europsku uniju u Irskoj je radilo dvjestotinjak Hrvata. Nakon ulaska, doselilo ih se više od 30 tisuća, od čega mnogi s obiteljima i planom da se više ne vrate.

 

"Došli smo jer kod nas u Osijeku nema nikakvog posla. Izvukli smo se iz krize i dugova", kaže za Al Jazeeru Balkans Sanela Kurelić iz Osijeka, koja u Irskoj radi u kuhinji.

 

 

"Pola mog razreda iz srednje škole je ovdje. Došao sam prekjučer, jučer obavio razgovor i danas popodne idem raditi. Kratko i jednostavno", govori Splićanin Tomislav Jelčić, koji će za početak raditi u skladištu. Poslovi za iseljenike u Irskoj dijele se u dvije skupine - oni za minimalac koji je oko 1400 eura mjesečno i oni za više plaće, u informatičkoj industriji.

 

Takav posao dobio je Tomislav Šebek iz Zagreba, koji se s obitelji doselio prije četiri godine

 

"Prijatelj nam je rekao da ćemo moći brzo naći posao koji će nam osigurati lagodan život. Nakon 24 sata sam već imao tri ponude", priča Tomislav, a njegova supruga Petra potvrđuje da je to bila dobra odluka.

 

 

U prosjeku pet tisuća novih Hrvata godišnje se doseli u Irsku. Irska je država s najvećim i najbržim rastom gospodarstva u Europskoj uniji. Prije deset godina napustilo ju je više od 200 tisuća stanovnika, a nakon toga su vlasti osnovale posebno ministarstvo i krenule s programom vraćanja iseljenih.

 

"Ono čega se ja najviše bojim je negativna selekcija. Odlaze ljudi koji imaju još volje i energije učiniti nešto za sebe i društvo, a ostaju oni koji su se već predali", kaže Ivan Stojanović, koji u Irskoj već dvadeset godina vodi svoju tvrtku.