Da, prvotno se "vozilo" lijevom stranom, jer je lijeva ruka služila za upravljanje, a u desnoj se držalo oružje, a najčešće mač. To je pravilo vrijedilo sve do dolaska ljevaka Napoleona koji je držao mač u lijevoj ruci i jahao desnom stranom. Naravno, Britanci nisu pristali na nova pravila već su se držali svoga zakona donesenog u 18. stoljeću prema kojem se prometovalo lijevom stranom.  

 

Francuska i Velika Britanija su vukle svaka na svoju stranu, a to se posebno vidi u odnosu prema kolonijama. Anglosaksonske su, poput Australije i Indije pokupile vožnju lijevom stranom, dok su francuske kolonije poput Vijetnama i Maroka vozile na desnoj strani. 

 

 

Naravno, sada se postavlja pitanje što je sa Sjevernom Amerikom. Tamo je zbog velikih udaljenosti zaprega imala i do šest konja čije je uzde kočijaš držao lijevom rukom, a desnom održavao kontrolu bičem te se zbog toga odvijao promet desnom stranom. Kasnije su zbog sigurnosti kočijaši prešli na desnu stranu, pa su i prvi automobili imali volan na desnoj strani i prometovali desnom stranom. No, Henry Ford nije htio da suvozač(ica) iz auta izlazi na cestu u sredinu prometa, pa je Ford T dobio volan na lijevoj strani i zacementirao sudbinu s više od 15 milijuna proizvedenih primjeraka. 

 

Japan je pak na lijevoj strani završio zahvaljujući Britancima. Potkraj 19. stoljeća Britanci su gradili željezničku mrežu u Japanu i promet formirali na lijevoj strani. Japancu su ga kasnije prepisali i na cestovni promet.

 

 

Jedna od posebnosti je dakako Švedska, koja je vozila lijevom stranom i imala većinu automobila s volanom na lijevoj strani. To je uzrokovalo mnogo nesreća, pa je 1967. donesena odluka da se prijeđe na desnu stranu. Suprotno tome, Samoa je 2009. godine prešla na lijevu stranu, a sve kako bi se domogla jeftinijih automobila iz Australije. 

 

Kad sve rezimiramo, danas se u oko 16 posto zemalja vozi lijevom stranom, dok se u ostalima vozi desnom stranom ceste. U Europi se lijevom stranom vozi još samo u Velikoj Britaniji, Irskoj, Cipru i Malti.