Najdugovječnija Hrvatica mogla bi postati brend zdravstvenog turizma

Najdugovječnija Hrvatica mogla bi postati brend zdravstvenog turizma

Foto: Shutterstock

BRENDOM zdravstvenog turizma u Hrvatskoj mogla bi postati dosad najdugovječnija Hrvatica rođena u 18. stoljeću, Jela Ljubičić koja je živjela 115 godina, priopćili su danas Referentni centar Ministarstva zdravlja za zaštitu zdravlja starijih osoba i Centar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".

Jela Ljubičić bila je rođena 1714. godine u Aržanu, a umrla je 8. ožujka 1829.

Navodi se kako je u Hrvatskoj broj stogodišnjaka, dugovječnih osoba starijih od 95 do 106 godina, popisne 2011. godine iznosio 2201, odnosno, 1719 žena i 482 muške osobe.

"U popisnoj 2001. broj dugovječnih osoba iznosio je 1455, od kojih su 1132 bile žene i 323 muške osobe," ističe Referentni centar i dodaje kako je zadnji stogodišnjak bio u 106. godini života popisne 2011.

Smatraju kako je obećavajući podatak to da se ukupan broj stogodišnjaka povećao u deset godina za čak 51,21 posto, od čega su 34,15 posto bile žena, a 49,23 posto muškaraca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Centru za gerontologiju, kako se navodi, u okviru redovita četiri područja gerontološkojavnozdravstvene djelatnosti, takva gerontološka analiza, između ostalih, od iznimnoga je značenja za vrednovanje zaštite zdravlja cjelokupne populacije.

Referentni centar podsjeća kako europski i hrvatski gerontolozi i futurolozi smatraju da je za 21. stoljeće najveće dostignuće produženje životnoga vijeka. To je po njihovu mišljenju važno i za svjetsko gospodarstvo, budući da su mnogi starijih ljudi očuvane funkcionalne sposobnosti, i to ne samo u ranijoj starosti od 65 do 74 godine, već i u srednjoj od 75 do 84 godine, ali i dubokoj starosti od 85 i više godina.

Istovremeno to ukazuje na imperativni razvoj zaštite zdravlja starijih osoba i to prvenstveno razvijanjem Programa preventivnih zdravstvenih mjera za starije, koji se velikim djelom provode i putem Programa mjera zdravstvenog turizma za starije osobe, kako iz Hrvatske tako i iz Europe, ističu u priopćenju.

Dodaju kako time realizacija preventivnih zdravstvenih mjera za europsku i hrvatsku populaciju starijih ljudi i u okviru djelatnosti zdravstvenog turizma u Hrvatskoj postaje sve aktualnija reformskom provedbom kategorizacije specijalnih rehabilitacijskih bolnica i lječilišta u Hrvatskoj.

Smatraju kako će vjerojatno uslijediti i izradba zakona o zdravstvenom turizmu, navodi se među ostalim u priopćenju.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara