Što će nam talenti? Bodovi za upis u srednje škole sportašima, ali ne i glazbenicima

Što će nam talenti? Bodovi za upis u srednje škole sportašima, ali ne i glazbenicima

Ilustracija: Shutterstock

RODITELJI učenika glazbenih škola i glazbeni stručnjaci i ove godine vode bitku s vjetrenjačama u sklopu javne rasprave o standardima upisa u srednje škole.

Prije nekoliko smo dana pisali o tome kako je država iz komocije i kako bi zakamuflirala vlastite pogreške zabranila natjecanja vrhunskim informatičarima nižih razreda osnovne škole. Osim najmlađih informatičara, sada u njihovim trudu i napredovanju obeshrabruju i najmlađe glazbenike.

> Premali da bi bili pametni? Kako Hrvatska šikanira najmlađe informatičke genijalce

Naime, prema pravilima za upis u srednje škole u sljedećoj školskoj godini pohađanje paralelne osnovne glazbene škole, kao i vrhunski rezultati na glazbenim natjecanjima ne donose nikakve bodove za upis. S druge strane, rezultati na sportskim natjecanjima i smatraju se "posebnim rezultatima", a statusi vrhunskoga, vrsnoga i darovitoga sportaša također donose bodove na upisu. Nitko ne spori da mlade sportaše treba poticati u školovanju i nagraditi ih za marljivo vježbanje, trud i rezultate, ali stoji pitanje zašto isti tretman nije omogućen i mladim glazbenicima koji dodatne bodove dobivaju isključivo pri upisu u umjetnička usmjerenja.

Sati i sati rada - bez nagrade

Učenici osnovnih glazbenih škola i njihovi roditelji znaju koliko vremena treba da biste se posvetili paralelnoj osnovnoj školi. U početnim će razredima takvi učenici provesti barem dva-tri školska sata dva-tri puta tjedno u glazbenoj školi. Instrument će doma vježbati, ako su savjesni i zainteresirani (a obično jesu jer se radi o opcionalnoj školi koju su željeli upisati) svaki dan barem malo. Ubrzo obveze rastu, stižu novi predmeti kao što su skupno muziciranje, povijest glazbe i slično, stižu nastupi, izvanredne probe prije nastupa i u završnim se razredima dogodi da su u glazbenoj školi praktički svaki dan, a da ne govorimo koliko vremena u svoje glazbeno školovanje ulažu darovitiji i uporniji koji se upuste u natjecanja na koja ih, ako nisu u njihovim mjestu, nerijetko voze roditelji o svom trošku. Sastavljačima Odluke o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u 1. razred srednje škole u školskoj godini 2014./2015. nije palo na pamet da bi takav trud trebalo nagraditi.

O tome smo porazgovarali s Predsjednikom Hrvatskoga društva glazbenih teoretičara Tihomirom Petrovićem koji se odlučio upustiti u javnu raspravu i borbu da i mladi glazbenici dobiju zasluženi tretman na upisima. Petrović je rezignirano ustvrdio kako sustav očito želi stvoriti nekreativne ljude kada je odlučeno da se ne nagrađuju oni koji toliko rade na sebi, napreduju i doprinose nacionalnom kulturnom razvoju.

Objasnio je da se ta "Odluka", tj. pravila za upise u srednje škole, donosi svake godine. Prije nekoliko godina situacija je bila mnogo bolja, bilo je izravnih upisa za najbolje na državnim natjecanjima, kao i bodova za učenike koji su pohađali glazbenu školu. "Prošle su godine dobili po dva boda, i to za sve srednjoškolske programe, što smo mukotrpno iskamčili", objasnio je za Index te rekao kako se i onda snažno aktivirao i nekakav je rezultat ipak uslijedio. Umjesto da su nadležni isto pravilo ostavili ove godine, odlučilo se potpuno obeshrabriti učenike-glazbenike.

"Tumačenje zašto se sada ide đonom na glazbene škole i sasvim 'kreše' je fantastično: Iz nekih manjih mjesta bez glazbenih škola stanovnici su se žalili jer im djeca ne mogu ići u glazbenu školu po bodove za upis", rekao je.

"Glazbeni je nauk jedan od sigurni(ji)h putova prema uspješnosti"



U dopisu koji je poslao medijima i nadležnima ističe pozitivne strane glazbe: "Mnogo je razloga radi kojih djecu i mlade potičemo na učenje glazbe i podržavamo njihovu želju za tim. O onom: – učiti glazbu radi nje same, radi neodoljiva i katkada teško razjašnjiva unutarnjeg poriva neću pisati. Taj će razlog roditelji, ako ga dijete ili mlada osoba uspije izraziti, lako shvatiti i prema mogućnostima, vlastitoj prosudbi i odnosu prema umjetnosti tu odluku podržati ili osobu pokušati "prizemljiti" u znanost ili neku drugu djelatnost. Razlog o kojem želim pisati jest ovaj: Učiti se glazbu mora zato da bi se steklo i razvilo karakterne i druge osobine nužne za uspjeh na bilo kojemu polju, tj. da bi se prije spomenuto 'prizemljenje' u znanost ili neku drugu djelatnost ostvarilo na djelotvorniji način. Taj zaključak iznosim potaknut spoznajom da mnogi visokoobrazovani te oni s magistarskom ili doktorskom titulom svih struka – moglo bi se reći intelektualna i znanstvenička elita – imaju i glazbeno obrazovanje. Uzimajući u obzir i sve ono što zahvaljujući gotovo četrdesetogodišnjem učiteljskom iskustvu znam o svojim nekadašnjim učenicima, usuđujem se ustvrditi: Glazbeni je nauk jedan od sigurni(ji)h putova prema uspješnosti", ističe.

Petrović traži:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"1. Najmanje izjednačavanje djece koja se bave sportom i glazbom jer je poslan prijedlog sramotna diskriminacija!
2. Povećanje broja bodova za završenu osnovnu glazbenu školu u trajanju od šest godina na tri.
3. Uvođenje (povratak) nagrade učenicima koji završe samo četiri godine osnovne glazbene škole od dva boda.
4. Među osnovne glazbene škole uvrstiti i Osnovnu glazbenu školu za popularnu i jazz glazbu (četverogodišnji nastavni program te je škole odobren od Ministarstva odavno), a učenike koji je završe nagraditi s dva boda, kao i učenike koji završe četiri razreda klasične osnovne glazbene škole.
5. Dodatne bodove dati i učenicima koji osvoje prvo, drugo ili treće mjesto na kojem od natjecanja - Kriterije za vrednovanje natjecanja može u kratkom roku napraviti HDGPP, ako ne postoje."

Umjesto podrške za dugogodišnji rad i zalaganje za prava mladih glazbenika, Petrović nailazi na nepodržavanje pa čak i porugu. Jučer je o spomenutoj temi govorio u HTV-ovoj emisiji Život uživo i vratio se poprilično razočaran. "Uspio sam doznati i ovo: Žargonski naziv emisije i priloga bio je 'Glazbena buna', uz moj novi nadimak - Kričko (jer okupljam ljude, kao Kličko, ali sam malen i kričim o nepravdi). To me iskreno razveselilo. Doznao sam i da je primjedbe do sada poslalo tek tristotinjak ljudi, što je zanemarivo... Šteta, tipično hrvatski... Nikome ne valja, no nitko ni prstom da makne, osim tih tri stotine", razočarano je završio.

Osiromašenima i nepismenima se najlakše vlada

Iz MZOS-a smo dobili tradicionalno administrativan komentar koji ne komentira mnogo: "Za upis u svaku školsku godinu donosi se nova Odluka o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole. Ove je godine radna skupina koju čine  predstavnici srednjih škola, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, školske medicine, Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, agencija nadležnih za obrazovanje te sindikata srednjih škola, izradila Nacrt Odluke o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole za šk. god. 2014./2015. te je u tijeku javna rasprava koja traje od 21. veljače do 7. ožujka 2014. godine. Nakon završetka javne rasprave razmotrit će se sve primjedbe i prijedlozi zainteresirane javnosti prilikom izrade konačne inačice gore navedenoga dokumenta, a obrazloženja eventualno neprihvaćenih primjedbi i prijedloga na određene odredbe Nacrta Odluke bit će objavljeni na službenim mrežnim stranicama Ministarstva."

Kako na kraju protumačiti prepreke koje se bacaju pred noge svestranoj i darovitoj djeci u slučajevima mladih informatičara i glazbenika o kojima smo pisali? Jednostavno: Dobro je poznato da se osiromašenim i nepismenim ljudima najlakše vlada. U prvome su uspjeli, a u drugome, namjerno ili iz nesposobnosti, napreduju zavidnom brzinom.

Obrazac za primjedbe i sudjelovanje u javnoj raspravi (primjedbe moraju biti na tom obrascu) možete naći na stranicama MZOS-a.

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara