Foto: FAH, Index

"TOČNO i u skladu s propisima procijenjena je sporna zgrada Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Sisačko-moslavačke županije, koju je županica Marina Lovrić Merzel platila 9,8 milijuna kuna!", glavna je obrana Porezne uprave, koja je tako bacila rukavicu u lice DORH-u koji tvrdi da je stvarna vrijednost dvostruko manja. Za izvješće o unutarnjoj kontroli zaslužan je nedavno smijenjeni pomoćnik ministra financija Slavka Linića, Branko Šegon!

Glavni argument čelnika Porezne uprave i Ministarstva financija je da je procjena napravljena temeljem "Preglednika tržišne vrijednosti nekretnina", koji nije prezentiran novinarima jer "predstavlja tajni dokument kojeg smiju vidjeti samo zaposlenici Porezne uprave".

Zamjenik ministra financija Boris Lalovac i čelnica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec tvrde i da ne postoji ljudski faktor kao i da se procjene donose "isključivo" temeljem utvrđene tablice.

Preglednik je u posjedu redakcije Indexa, a uvidom u isti možemo slobodno reći: Čelnici Ministarstva financija i Porezne uprave nisu bili iskreni!

No, krenimo redom.

Porezna uprava Sisak utvrdila je da se zgrada površine 1.110 metara kvadratnih nalazi u II. zoni te je njena tržišna vrijednost, prema procjeni Porezne uprave, 10.051.366 kuna. Prema izvješću Uskoka, Merzel se tereti da je kupnjom sporne zgrade Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Sisačko-moslavačke županije "po cijeni znatno većoj od stvarne", na štetu Županije, "pribavljena nepripadna imovinska korist od najmanje 4.200.000 kuna".

Dva očitovanja na nalaz revizije potvrđuju - gledala se samo tablica

Zamjenik Lalovac i čelnica Porezne uprave Čavlović Smiljanec želeći dokazati nevinost Porezne uprave, a tako i županice Lovrić Merzel jučer su novinarima predočili nalaze vlastite unutarnje revizije. A nalaz kaže kako je sve po pravilima. Imamo i te nalaze, no po pravilima sigurno nije bilo.

Index je tako u posjedu i dva dokumenta Porezne uprave Sisak koja su izdana za potrebu Unutarnje revizije. Riječ je o dva očitovanja o spornoj kupovini nekretnine. Prvi, koji datira od 11. travnja 2012. godine, te drugi, detaljniji, od 6. ožujka 2013. godine koji je otišao na ruke Roberta Flassa u Središnjem uredu Sektora za financijsko upravljanje i kontrolu.

Ista cijena za zgradu od slame i za zgradu od zlata!

U prvom vrlo šturom očitovanju stoji da se na temelju usporednih podataka o kretanju tržišnih vrijednosti sličnih nekretnina procijenila vrijednost od 8.000 tisuća kuna po kvadratnom metru te 100 kuna po metru kvadratnom za građevinsko zemljište. Drugi dokument iz 2013. godine puno je detaljniji te se obrazlaže kako je procijenjena vrijednost nekretnine utvrđena temeljem tablice prema kojoj su sve nekretnine u drugoj zoni grada Siska procijenjene po cijeni od 8 tisuća kuna.

"Tako je dobivena tržišna vrijednost zgrade površine od 1.110 metara kvadratnih od 8,8 milijuna kuna te građevinskog zemljišta od 197 tisuća kuna", stoji u dokumentu kojeg potpisuje voditeljica ispostave u Sisku Vedrana Ogulinac.

Prema tumačenju Porezne uprave, to bi značilo da su Poreznoj upravi u Sisku bilo koja nekretnina koja je locirana u drugoj zoni, pa i one u sasvim neatraktivnom "naselju Željezara" - iste vrijednosti.

Prema Poreznoj upravi, tako je vrijednost za zgrade izgrađene od oniksa, zlata, kamena ili slame - jednaka. Štoviše, ista je tržišna vrijednost zgrade izgrađene prije 150 godina i zgrade koja je izgrađena prije godinu dana!?

No, to nije tako.

Index je u posjedu još jednog dokumenta Porezne uprave u Sisku od 2. siječnja 2011. godine pod nazivom "Pregled tržišnih vrijednosti u svrhu utvrđivanja osnovice poreza na promet nekretninama".

Riječ o tajnom dokumentu, kako smo naglasili u uvodu, a koji nekretnine grada Siska, Općine Sunja, Lekenik i Martinska Vas razvrstava u zone te ima "famoznu" tablicu za procjenu nekretnina. Dokument je tajan, a preglednik ne smije vidjeti nitko osim zaposlenika Porezne uprave.

Trebalo je izvršiti procjenu na terenu

Prema tablici, vrijednost poslovnog prostora u zoni II Grada Siska zaista je procijenjena na 8 tisuća kuna. No, puno je bitnije ono što se napominje na početku tog dokumenta.

"Tržišne vrijednosti izražene su u kunama po metru kvadratnom, a vrijednosti za objekte odnose se na prosječno uređene useljive objekte po metru kvadratnom korisne površine. Ovisno o svakom konkretnom slučaju, prema potrebi izvršit će se očevid na terenu i utvrditi tržišna vrijednost nekretnine uvažavajući sve karakteristike", stoji u dokumentu Porezne uprave.

Upravo je odlazak na teren i utvrđivanja karakteristike zgrade ono što nedostaje u dokumentima Porezne uprave Sisak. Naime, podataka o zgradi nema. Nema podataka o nekretnini, starosti gradnje pa ni o stanju u kojem je zatečena.

Kako je to moguće ako je županica Merzel tražila od Porezne procjenu nekretnine?

Naime, poreznici nisu izašli na teren unatoč tome što je od njih zatražena procjena već se išlo "prema tablici". Uostalom, to priznaju i Lalovac i Smiljanec kad kažu da u slučaju Merzel nema ljudskog faktora već da je riječ o okvirnim vrijednostima. No, ljudskog faktora moralo je biti.

Nije bilo nalaza!

Prema navodima iz istrage, pročelnik sisačkog područnog ureda Porezne uprave Marijan Pešun navodno tereti županicu Lovrić Merzel da ga je zvala i da mu je rekla da Županija ima ponudu za kupnju te nekretnine za iznos od 9,8 milijuna kuna. Navodno je rekao da mu je županica rekla kako je taj iznos osiguran u proračunu Županije te da će od Porezne uprave tražiti podatke o tržišnoj vrijednosti koji trebaju biti približno 10 milijuna kuna.

Po tom iskazu, Pešun je navodno rekao da je izradio nalaz i mišljenje na oko 10,5 milijuna kuna. Prema svemu sudeći, "nalaza" od Porezne nije ni bilo već samo - tablica .

Ne treba zaboraviti i činjenicu da je za izvješće o unutarnjoj kontroli zaslužan nedavno smijenjeni pomoćnik ministra financija Branko Šegon. Sve do svoje smjene Šegon je bio na čelu Uprave za financijsko upravljanje, unutarnju reviziju i nadzor. Upravo je tu činjenicu naglasilo Povjerenstvo za utvrđivanje o sukobu interesa kada ga je proglasilo krivim za aferu s kreditom HBOR-a za svoju privatnu tvrtku.

DORH i Porezna se ne vole

Isto tako Porezna uprava upravo zbog Šegona ima loše odnose s Državnim odvjetništvom i USKOK-om. Naime, temeljem kaznene prijave protiv obitelji Šegon o porijeklu njihove imovine iz 2010. godine Porezna uprava gotovo četiri godine ne daje podatke o Branku Šegonu.

"USKOK je u tri navrata tijekom 2011., 2012. te krajem 2013. godine uputio požurnice Policijskoj upravi zagrebačkoj sa upitom jesu li zaprimili rezultate poreznog nadzora kao i o poduzetim radnjama, te je USKOK izviješten da porezni nadzor do danas nije okončan", izvijestili su nas iz  Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

"Po zadnjem izvješću, predmet je u završnoj fazi i bit ćete izviješteni o nalazu Poreznog ureda", rekao je Linić u siječnju ove godine govoreći o istrazi protiv svog bivšeg pomoćnika i prijatelja Šegona. No, do danas o tome nije nikoga izvijestio.