Foto: FAH

NACRTI rezolucija o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u Europskoj uniji predstavljeni su ovaj tjedan pred vanjskopolitičkim odborom Europskog parlamenta, a najviše interesa kod hrvatskih eurozastupnika izazvao je nacrt izvješća za Srbiju.

Parlamentarni izvjestitelji predstavili su prva izvješća za zemlje za koje su zaduženi nakon čega je održana rasprava u prvom čitanju.

Ovoga tjedna održane su rasprave za Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Makedoniju, dok će nacrti izvješća za Bosnu i Hercegovinu i Albaniju biti predstavljeni nešto kasnije.

Najviše interesa kod hrvatskih zastupnika izazvao je nacrt izvješća za Srbiju, koje je pripremio izvjestitelj za tu zemlju, njemački demokršćanski zastupnik David McAllister.

Većina hrvatskih članova vanjskopolitičkog odbora najavila je da će podnijeti amandmane na izvješće. Rok za podnošenje amandmana je 27. siječnja, nakon toga slijedi rasprava i glasovanje na odboru, a u ožujku bi se o svim izvješćima o napretku trebao izjasniti cijeli Europski parlament na plenarnoj sjednici.

Picula: Dačić nas nije uvjerio da je protiv govora mržnje

Zastupnik SDP-a Tonino Picula je istaknuo u svom istupu da bi Srbija trebala imati jasniji odnos prema onima koji pozivaju na obnovu sukoba iz nedavne prošlosti i pozvao srbijansku vladu da preispita domaće zakonodavstvo koje regulira sankcije govora mržnje.

"O tome se Europski parlament jasno ogradio nedavnom rezolucijom povodom slučaja Šešelj. Na žalost, ministar vanjskih poslova Ivica Dačić nije nas u otvorenom razgovoru uvjerio da je vlada u Beogradu promptno i uvjerljivo reagirala".

Također je pozvao Srbiju da potvrdi jasan i pozitivan odnos prema nacionalnim manjinama, posebice u području obrazovanja, da aktivnije sudjeluje u razgovorima o razgraničenju sa susjedima i da uskladi svoje vanjskopolitičko djelovanja s pozicijama EU-a.

U raspravi je naročito spominjan srbijanski zakon, kojim je Beograd sam sebi dao ulogu "malog Haaga", odnosno pravo da sudi za sve ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, čime je doveden u pitanje suverenitet Republike Hrvatske i drugih zemalja.

"Srbija si je odredbama tog zakona uzela za pravo suditi hrvatskom branitelju Veljku Mariću koji je hrvatski državljanin i to za navodni zločin počinjen na hrvatskom teritoriju protiv drugog hrvatskog državljanina. Takvo postupanje je u suprotnosti s međunarodnim i kaznenim pravom i to si dopuštaju jedino Ujedinjeni narodi u iznimnim situacijama", istaknula je eurozastupnica Marijana Petir (HSS).

Zastupnik Andrej Plenković (HDZ) istaknuo je kako je "apsurdno" da vlasti u Srbiji, koje nisu u stanju jasno osuditi govor mržnje, nastoje biti regionalni "Haag nakon Haaga" te ocijenio kako je potreban pritisak na Srbiju da izmijeni sporne odredbe toga zakona.

Crna Gora još mora riješiti otvorena pitanja s RH

U raspravi o nacrtu izvješća o napretku Crne Gore, koje je pripremio britanski konzervativac Charles Tannock, sudjelovala je Dubravka Šuica (HDZ).

Ona je pozdravila napredak koji su ostvarile vlasti u Podgorici na putu prema EU-u, ali ih je i pozvala da tijekom pregovora o članstvu riješe otvorena pitanja sa susjednom Hrvatskom.

Također je pozvala crnogorske vlasti da riješe pitanje obeštećenja hrvatskih logoraša koji su bili zatočeni u Crnoj Gori prije 25 godina.

U raspravi o Srbiji, Šuica je upozorila na neriješena pitanja kao što je sudbina 1.600 nestalih iz Domovinskog rata, povratak kulturnih dobara i poštivanje prava manjina.

Nekoliko zastupnika kritiziralo je stanje u medijima u Srbiji, među njima i slovenska zastupnica Tanja Fajon.

Rumunjski zastupnik Cristian Dan-Preda iz EPP-a rekao je da je iznenađen izjavom premijera Aleksandra Vučića da EU plaća neke medije da pišu protiv njegove vlade.