Foto: European Union

NA ODBORU za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta (ECON) 14. travnja održan je ekonomski dijalog sa potpredsjednikom odgovornim za euro i socijalni dijalog Valdisom Dombrovskisom i povjerenikom za ekonomska i monetarna pitanja Pierreom Moscovicijem, priopćila je Europska pučka stranka.

"U prethodnom razdoblju ne vidimo pozitivne pomake u Republici Hrvatskoj te su naša očekivanja od Nacionalnog programa reformi (NPR) koji treba biti prezentiran u svibnju ove godine velika. Na temelju analize NPR-a odlučit ćemo o daljnjim mjerama“, istaknuo je povjerenik Moscovici.

Potpredsjednik Dombrovskis je istaknuo da se po prvi put od 2007. očekuje rast u svim državama članicama. Međutim oporavak je spor i slab te ne rezultira dovoljnim poboljšanjima u otvaranju radnih mjesta. Europska komisija je usvojila 25. veljače paket mjera za nadzor s ciljem otklanjanja makroekonomskih neravnoteža, provedbu specifičnih preporuka u državama članicama te strukturne reforme i investicije. „Strukturne reforme su ključne ne samo za otklanjanje neravnoteža nego i za održivu fiskalnu politiku te gospodarski oporavak“, istaknuo je u svom izlaganju potpredsjednik Dombrovskis.

Mjere hrvatske Vlade vjerojatno neadekvatne: Odluka u svibnju

Specifične analize za države članice objavljene su ove godine tri mjeseca ranije u odnosu na zadane rokove, kako bi se što više vremena ostavilo za definiranje nacionalnih programa i mjera oporavka i time unaprijedio proces Europskog semestra.

Dubinskom analizom u 2014. utvrđeno je postojanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj, Italiji i Sloveniji, a analizama u 2015. utvrđeno je poboljšanje stanja za Sloveniju dok za Hrvatsku i Italiju nema uočenih poboljšanja. U 2015. su prekomjerne makroekonomske neravnoteže utvrđene u još tri države uz Hrvatsku i Italiju, a to su Portugal, Francuska i Bugarska.

Za Hrvatsku i Francusku Komisija će u svibnju donijeti odluku o poduzimanju korektivnih mjera za otklanjanje makroekonomskih neravnoteža, nakon što ocijeni Nacionalni program reformi te Plan konvergencije.

"S obzirom na kretanja u Republici Hrvatskoj i dosadašnja izviješća Europske komisije s vrlo visokom sigurnošću možemo reći da će se donijeti odluka o neadekvatnosti poduzetih mjera i preporuka koja će u sebi sadržavati novo utvrđene rokove za poduzimanje korektivnih mjera. Time Vlada Hrvatsku dovodi korak do suspenzije EU fondova", smatraju u Europskoj pučkoj stranci.

Grčić: Neće biti sankcija

Potpredsjednik hrvatske Vlade Branko Grčić izjavio je u utorak u Bruxellesu nakon sastanka s povjerenikom za ekonomske i financijske poslove Pierrom Moscovicijem da neće doći ni do kakvih sankcija ili pritisaka Europske komisije zbog prekomjernog proračunskog deficita i makroekonomskih neravnoteža.

"Najvažnija poruka hrvatskoj javnosti jest da se nikakve sankcije prema Hrvatskoj ili neki dodatni pritisci, prema mojoj procjeni neće dogoditi", izjavio je Grčić nakon što se zajedno s ministrom financija Borisom Lalovcem sastao s povjerenikom Moscovicijem.

Grčić i Lalovac imali su u ponedjeljak razgovore s Europskom komisijom na stručnoj razini, a utorak na političkoj, s povjerenikom Moscovicijem. Riječ je o konzultacijama s Europskom komisijom u sklopu Europskog semestra, instrumenta za koordinaciju ekonomskih politika zemalja članica.

"Na temelju ovih sastanaka mogu reći da je opća ocjena da smo napravili značajan napredak u ovom procesu. Mi smo u najvećoj mjeri pripremili ono što se od nas očekuje u dijelu programa nacionalnih reformi i programa konvergencije. Dogovorili smo se oko određenih korekcija koje treba napraviti i jednog dodatnog fiskalnog napora koji će isto tako biti potreban. Međutim, u tome nema ništa što se u Hrvatskoj ne može odraditi. U tom sam smislu optimističan. U idućih sedam do deset dana mi ćemo isporučiti ove dokumente, nadam se na opće zadovoljstvo i nas u Hrvatskoj, ali i Europske komisije", rekao je Grčić.

"Ozračje je pozitivno, ali posao se mora dovršiti"

Povjerenik Pierre Moscovici ocijenio je razgovore vrlo pozitivnima, istaknuvši da je još preostalo posla koji treba obaviti do sljedećeg tjedna, između ostaloga napraviti dodatne fiskalne napore u visini od 0,4 posto BDP-a.

"Ozračje u razgovorima je vrlo pozitivno. Radi se na tehničkoj razini, postoji zajednička volja da se postigne napredak u naporima na fiskalnoj konsolidaciji i u definiciji strukturnih reformi, ali posao još nije gotov", rekao je Moscovici hrvatskim novinarima.

Moscovici je istaknuo da preostali posao i pronalaženje dodatnih ušteda od 0,4 posto BDP-a moraju biti gotovo do 21. travnja.

"Posao moramo dovršiti, kao i fiskalne napore koji su nužni i koje procjenjujemo na negdje 0,4 posto BDP-a te strukturne reforme kako ne bismo prešli u sljedeću fazu u postupku za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža, što nam je zajednički cilj. Ponavljam, imamo vrlo dobro ozračje i još malo posla i malo vremena, jer ako želimo imati korektne projekcije i dobre ciljane preporuke, to mora biti gotovo do 21. travnja", rekao je povjerenik.

Hrvatska je u posljednjem stupnju preventivnog dijela Postupka makroekonomskih neravnoteža i sljedeći korak može biti aktiviranje korektivne dimenzije, što znači pojačani nadzor, a koji na kraju, za nekoliko godina, može dovesti i do suspenzije dijela europskih fondova. Prelazak u sljedeći korak može se izbjeći ako Komisija pozitivno ocijeni vladine reforme.

U narednim godinama čekaju nas mjere štednje

Hrvatska, kao i sve druge zemlje članice, treba u travnju predstaviti Europskoj komisiji svoje nacionalne programe reformi i programe za stabilnost i konvergenciju. Na temelju tih dokumenata i na temelju svojih analiza ekonomskih politika u zemljama članicama, Komisija će 13. svibnja predstaviti ciljani skup preporuka za svaku državu članicu, koje će ciljati na najvažniji prioritete koje će zemlje trebati riješiti.

Grčić je rekao da će trebati ostvariti dodatne uštede u rasponu od 1,5 do dvije milijarde kuna.

"U idućih nekoliko dana ćemo raditi i na tim mjerama štednje, to je neminovno. Uvijek to izaziva određene probleme, ali mislim da to neće biti drastično i neće ni na koji način ugroziti poziciju građana koji najviše ovise o proračunu", rekao je Grčić.

Na pitanje koliko Vlada može biti ambiciozna s obzirom na izbornu godinu, Grčić je rekao da to nema nikakva utjecaja. "Mi radimo ovaj posao kao da nije izborna godina. Polazimo sa stajališta da ovo što radimo sada radimo za novu vladu, a u novoj vladi ćemo opet biti mi, dakle radimo za sebe", rekao je.

Hrvatska osporava ulazak jamstva za Pleso u deficit

Hrvatskoj ne ide na ruku promjena metodologije obračuna proračunskog deficita i javnog duga, koju primjenjuje Eurostat i Državni zavod za statistiku. Prema novoj metodologiji u deficit se računaju dugovi javnih poduzeća, čak i jamstva koje je Vlada dala nekim poduzećima, npr. HŽ Cargu, ali i neki dijelovi javno-privatnog partnerstva, pa bi tako u deficit mogli ući i jamstva za Zračnu luku Zagreb. Sama promjena metodologije povećat će proračunski deficit za jedan do 1,5 posto BDP-a i stoga hrvatski predstavnici od Komisije traže od Komisije veću fleksibilnost kada su u pitanju rokovi za smanjenje deficita i fiskalni napore koje je potrebno učiniti.

Hrvatska strana osporava da jamstva za Zračnu luku Zagreb ulazi u proračunski deficit. Prema tvrdnjama hrvatske strane, ne postoji jamstvo koncesionaru o razini prometa, nego samo jamstvo da će računi biti plaćeni te da to jamstvo iznosi samo dva milijuna eura, što je nešto više od 15 milijuna kuna, a ne 400 milijuna kuna za koliko bi se deficit mogao povećati ako se taj projekt uključi.

Grčić je rekao da je Komisiji prezentiran i plan za povećanje efikasnosti upravljanja javnim poduzećima. To će se napraviti tako što će se izdavanja jamstava biti uvjetovano provedbom strukturnih reformi te poštivanjem kriterija stručnosti u odabiru uprava javnih poduzeća. "To smo predložilo samostalno, a ne zato što od nas traži Komisija", rekao je Grčić.