Foto: NASA/Vlastita

HRVATSKI fizičar i stručnjak za Sunce Bojan Vršnak danas je dobio najvažniju nagradu Europske svemirske agencije za istraživanja na području svemirske meteorologije.

Pod terminom svemirska meteorologija podrazumijeva se praćenje i predviđanje utjecaja svemirskih tijela, osobito Sunca, na zbivanja na Zemlji. Kvalitetno prognoziranje efekata i posljedica pojava poput solarnih oluja po satelite, letjelice, astronaute i sl. posljednjih nekoliko desetljeća postaje sve važnije jer sofisticirana tehnologija postaje sve osjetljivija na njih. Naime, poznato je da je jedna velika oluja 1859., u događaju koji je nazvan Carringtonov efekt, uzrokovala velike štete širom svijeta. Oluja slične snage zabilježena je 2012. godine, no na sreću promašila je Zemlju. Danas bi ona mogla uzrokovati štete koje bi se mjerile u milijunima pa i milijardama dolara.

''Mislio sam da je zabuna''

Vršnak je za Index rekao da ga je nagrada silno obradovala, ali i iznenadila.

"Nisam imao pojma da sam uopće bio nominiran za nagradu. Natchimuthuk Golpaswamy iz NASA-e poslao mi je e-mail u kojem je pisalo 'Čestitam, Bojane'. Ja nisam imao pojma o čemu se radi pa sam mislio da je pobrkao adresu što se ponekad zna dogoditi. No nakon toga stiglo mi je još nekoliko sličnih e-mailova pa sam shvatio o čemu je riječ", rekao je za Index Vršnak.

"To je najvažnija nagrada u području istraživanja svemirskog vremena. To piše i u e-mailu koji je stigao na adresu našeg Ministarstva", dodao je.

Tek peta takva nagrada u svijetu
 
Nagrada "Kristian Birkeland Medal for Space Weather and Space Climate" prestižno je međunarodno priznanje koje dodjeljuju Belgian Solar-Terrestrial Centre of Excellence, European Space Agency i Space Weather Working Team. Dodjeljuje se od 2013., a dosad ju je dobilo četvero znanstvenika - od kojih dvoje iz NASA-e.

Ovogodišnja je posebno značajna jer se dodjeljuje povodom stote godišnjice smrti Kristiana Birkelanda, norveškog znanstvenika koji se najviše pamti po teorijama atmosferskih električnih struja koje su omogućile fizikalno objašnjenje polarne svjetlosti te po predviđanjima postojanja Sunčeva vjetra. Vršnaku ju je uručio dr. sc. Tome Antičić, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Pionirski dani, bez vode i s mazgama

Vršnak kaže da se istraživanjem Sunca počeo baviti još u ranim studentskim danima kao astronom amater, a Sunce mu je bilo tema i na diplomskom:

''Opservatorij na Hvaru osnovan je još 1972. godine. U to vrijeme u Hrvatskoj još nije bilo astrofizičara. Stoga su na opažanja na Hvar dolazili Česi. No Hrvatska je nastojala pokrivati opažačko vrijeme pa je tražila astronome amatere koji su bili članovi Zvjezdarnice u Zagrebu, a koji su u isto vrijeme studirali fiziku. Tako smo nekolicina nas počeli ići na Hvar još za studija. Neko vrijeme znao sam po danu promatrati Sunce, a po noći zvijezde. Kako su dolje bili Česi, nisam htio propustiti priliku da od njih naučim što više o promatranju Sunca. U to vrijeme iz grada Hvara do opservatorija još se išlo pješice 45 minuta po makadamskoj stazi. Pritom smo gore znali ostati bez vode za tuširanje jer je postojala samo cisterna s kišnicom. U kolovozu i rujnu ona bi se potrošila, a glavni prijevoz bila je mazga. Danas vodu po asfaltiranoj cesti dovoze vatrogasci u cisternama.''

Hrvatska je odlična za istraživanje Sunca

Istraživanje Sunca prirodno je jedno od jačih područja astronomije u Hrvatskoj zahvaljujući klimatskim uvjetima.

''Na Hvaru ima puno vedrih dana, a imamo i veliko razlučivanje. Znali su nam doći ljudi koji su neposredno prije bili na promatranju na Kanarskim otocima. Gledali bi našu rezoluciju na teleskopu i nisu mogli vjerovati. Naime, mi u prosjeku imamo bolje razlučivanje od onog na Kanarima mada smo na puno nižoj nadmorskoj visini - oni su na oko 2700 metara, a mi na oko 250. Naravno, na dane kada je kod njih razlučivost maksimalna, onda je mnogo bolja od naše, no to se tamo zna dogoditi tek desetak puta u godini.''

U hrvatskoj ekipi, koja blisko surađuje sa znanstvenicima iz Graza, rade još i Mateja Dumbović, Jaša Čalogović, Roman Brajša i Tomislav Žic.

Svemirska prognoza je važna za veliki biznis

Vršnak je nagradu, između ostalog, dobio za novi program koji je razvio zajedno sa svojim suradnicima, a koji se zove analitički magnetohidrodinamički model hemisferskog gibanja CMEa (tzv. Drag Base Model; DBM).

Model je našao široku primjenu u području ''svemirske meteorologije'' tako da su zanimanje za njega pokazali i ESA i NASA. Znatno je brži od numeričkih magnetohidrodinamičkih modela, uz istovjetnu, pa čak i bolju točnost, tako da je vrlo pogodan za izdavanje ''real-time'' upozorenja o mogućnostima pojave geomagnetskih i ionosferskih oluja koje predstavljaju značajnu ugrozu za razne visokotehnološke sustave na Zemlji i u svemiru, npr. elektro-energetske mreže, komunikacijske i navigacijske sustave, avijaciju, GPS, umjetne satelite svih namjena, ljudske posade u svemiru, itd.

Vršnak kaže da je u pitanju velik biznis tako da su svjetske sile spremne ulagati u razvoj svemirske meteorologije.

"Oluje koje krenu sa Sunca ne moraju čak izgledati osobito jake da bi uzrokovale ozbiljne probleme. Naime, i manja oluja, ako ima magnetsko polje usmjereno na odgovarajući način, može stvoriti probleme na satelitima i na Zemlji. Osim toga veliki problem predstavljaju i lažne uzbune. Ponekad se čini da bi neka oluja mogla uzrokovati probleme, ali se to ne dogodi. Naime, sateliti se moraju isključivati, odnosno stavljati u tzv. safe mode, kada postoji opasnost da bi oluja mogla uništiti njihove mehanizme. A to se ne može raditi svaki čas. Stoga su oni veliki trošak. Radi se o velikom biznisu, o telekomunikacijama, o GPS-u, o vojnim satelitima i sl. Osiguranja za satelite su golema tako da su i osiguravajuće tvrtke zainteresirane za razvoj dobrih prognoza'', pojasnio je Vršnak.