IZBRIŠITE Facebook. Ovaj hešteg (#DeleteFacebook) preko noći je preplavio društvene mreže, prvenstveno Twitter. Brojne javne ličnosti podržale su inicijativu za masovno brisanje Facebook profila, a najsnažnije je odjeknula takva poruka od suosnivača WhatsAppa, Briana Actona. "Vrijeme je. Obrišite Facebook", napisao je kratko i jasno Acton. "Izbrišite i zaboravite. Vrijeme je da počnemo brinuti o našoj privatnosti", dodao je u idućem tvitu.
 

 

Ironično je da je i WhatsApp, kao i Instagram, prije par godina kupio upravo Facebook, u svom pohodu prema dominaciji na polju društvenih mreža. O veličini ovog internetskog diva dovoljno govori njegovih 2,13 milijardi redovitih korisnika (koji su aktivni barem jednom mjesečno) i vrijednost njenih dionica u iznosu od 500 milijardi dolara. Možda je baš kupnja WhatsAppa bila razlog zbog kojeg je Acton otišao iz te tvrtke i osnovao neprofitnu organizaciju Signal Foundation, čiji je cilj razviti tehnologiju koja štiti slobodno izražavanje i omogućiti sigurnu globalnu komunikaciju.

 

 

Je li takva sigurna komunikacija moguća bez zaštite privatnosti podataka o korisnicima društvenih mreža? I rade li društvene mreže, Facebook kao najveća među njima, dovoljno kako bi osigurale da se ti podaci ne zlorabe u etično, legalno i politički sporne svrhe? To su pitanja koja leže u pozadini možda i najveće afere koja upravo trese Facebook: otkrića da je tvrtka za analizu podataka i politički konzalting, Cambridge Analytica, nedozvoljeno prikupila i iskoristila podatke o 50 milijuna korisnika te društvene mreže kako bi psihološki profilirala biračko tijelo pomoću svojeg “psihografičkog modela”, ali i posebno prilagođenim porukama utjecala na to kako će glasati.

 

Televizija Channel 4 otkrila je ovu, kao i druge u najmanju ruku upitne metode dotične tvrtke koja je pomogla Donaldu Trumpu da pobijedi na američkim izborima, u velikoj reportaži nazvanoj “Podaci, demokracija i prljavi trikovi”. A čini se da je kampanju za brisanje Facebooka potakla prvenstveno objava tviteraša Theodorea Grunewalda koji je uslijed ove afere podijelio poveznicu na reportažu BBC-a o Cambridge Analytici, uz vrlo znakovite citate. “Facebook su bili naši aktivni partneri... Bez Facebooka ne bismo pobijedili... Facebook nas je zaista pogurao... Facebook je bio jedan medij koji se pokazao najuspješnijim za ovu (Trumpovu) kampanju”, rekla je, među ostalim, zaposlenica Cambridge Analytice Theresa Wong.

 

 

Naravno, problem s Facebookom nije samo to što se vaši podaci mogu koristiti u svrhu političke promocije i što se pokazao kao idealna platforma za širenje lažnih vijesti i propagande s ciljem utjecaja na izbore. Ovo nije prvi put da je Facebook, kako izvještava Huffington Post, optužen za kršenje povjerenja svojih korisnika i za zlouporabu prikupljenih masovnih podataka. 

 

Serge Egelman, istraživački direktor na Berkeley laboratoriju za primjenjivu i eksperimentalnu sigurnost, smatra da Facebook pokušava pod svaku cijenu zadržati svoje korisnike - zato im i otežava brisanje profila - jer je pravi posao ove tvrtke upravo prikupljanje podataka. “Facebook nije zainteresiran za brisanje vaših podataka kad može zaraditi na njima”, upozorava ovaj istraživač. Umjesto brisanja profila, Facebook nudi svojim korisnicima deaktivaciju, nakon koje i dalje ima prikupljene podatke u svom posjedu. Zbog toga se sve više korisnika bori za “pravo da budu zaboravljeni” na društvenim mrežama, a to je izazov s kojim će se Facebook morati suočiti.

 

Kampanji za brisanje Facebooka su se pridružili i drugi, poput Kumaila Nanjianija, glumca iz serije Silicon Valley, Marka Hoppusa iz benda Blink-182, stručnjaka za cyber-sigurnost Roba Maya ili investitora Jasona Calacanisa koji je najavio vlastiti plan za stvaranje nove društvene mreže koja bi zamijenila Facebook. 

 

 

Ipak, neki su primijetili ironiju da se na brisanje profila na jednoj društvenoj mreži poziva s drugih društvenih mreža. "Zašto itko pretpostavlja da je Twitter išta bolji od Facebooka"? pitao se jedan tviteraš. Drugi, poput znanstvenika s američkog sveučilišta MIT, Ethana Zuckermana, upozorili su da ljudi u zemljama u razvoju nemaju takvu mogućnost jer je za njih "biti na Facebooku = biti na internetu". "Učiniti Facebook boljim teže je i važnije nego napustiti ga", zaključio je Zuckerman.