Foto: 123rf

OSOBE koje rekreativno igraju nogomet imaju niži kolesterol, krvni tlak, otkucaje srca u mirovanju i manje masnog tkiva od neaktivnih ljudi, pokazalo je novo britansko istraživanje.

U usporedbi s nekim drugim vrstama vježbanja, uključujući trčanje i zumbu, nogomet je podjednako koristan za zdravlje, ali ima dodatnu društvenu, motivacijsku i natjecateljsku komponentu, zaključili su znanstvenici u radu objavljenom u časopisu British Journal of Sports Medicine.

“Nogomet je učinkovita preventivna mjera širokog raspona i lijek za bolesti koje su posljedice životnog stila za njegove sudionike neovisno o godinama, spolu, razini fizičke spremnosti i nogometnog umijeća”, kaže voditelj istraživanja Peter Krustrup, profesor sporta i zdravstvenih znanosti s danskog sveučilišta u Odensi.

“Sveukupno, ovo sveobuhvatno istraživanje pokazuje da je nogomet lijek, da je za gotovo sve i da je za čitav život”, kaže Krustrup.

Vježbanje je već dugo jedan od glavnih elemenata nemedikamentoznog pristupa nizu bolesti koje su posljedica stila života, poput visokog krvnog tlaka, šećerne bolesti i slabljenja kostiju.
Mnoštvo ranijih istraživanja također povezuju intenzivno vježbanje s poboljšanim stanjem kardiovaskularnog sustava, a vježbe jačanja s osnaživanjem kostiju i mišića.

Za potrebe sadašnjeg istraživanja znanstvenici su ispitali podatke iz 31 ranijeg objavljenog istraživanja o utjecaju nogometa na krvni tlak, broj otkucaja srca, sastav masnog tkiva, metaboličko zdravlje i sposobnost skakanja. U svim istraživanjima znanstvenici su tragali za razmjerima učinka nogometa na te različite aspekte zdravlja i uspoređivali ih s onima koji ne vježbaju ili se bave drugim vrstama tjelovježbe.

Nogomet je imao bolji utjecaj na krvni tlak od neaktivnosti. Kad su znanstvenici uspoređivali vrijednost sistoličkog (gornjeg) tlaka, utvrdili su da je kod rekreativnih nogometaša prosječno 4,2 milimetara žive niži.

Dijastolički ('donji') tlak kod nogometaša bio je prosječno 3,89 milimetara žive niži. Korist od nogometa bila je čak i veća kod onih koji su patili od blago povišenog tlaka. Kod njih je nogomet rezultirao s prosječno 10 milimetara žive nižim sistoličkim tlakom i dijastoličkim prosječno nižim 7 milimetara žive. Nogometni rekreativci s blagom hipertenzijom (tlakom većim od 130/80 milimetara žive, po Američkom društvu za bolesti srca) imali su prosječno 11 mm niži sistolički tlak i 7 mm žive niži dijastolički tlak u usporedbi s neaktivnim osobama. Puls u mirovanju kod rekreativnih nogometaša je oko šest otkucaja manji nego kod neaktivnih pojedinaca.

Malobrojna istraživanja koja su uspoređivala nogometaše i druge rekreativce pokazala su da je u pogledu krvnog tlaka, masnog tkiva, otkucaja srca i LDL (tzv. lošeg) kolesterola i sposobnosti skakanja nogomet imao solidne rezultate.