Mirovinci će nagodbom za Agrokor izgubiti stotine milijuna kuna naših penzija

16. travnja 2018. |
Oriana Ivković Novokmet

Foto: Filip Kos/PIXSELL / 123rf

MEĐU najvećim dioničarima Leda dva su mirovinska fonda, koji su kupovali dionice po 8000 kuna. Provede li se nagodba vladinog povjerenika, imovina svih postojećih dioničara Agrokora, pa tako i članova mirovinskih fondova, vrijedit će nula kuna.

>>Mirovincima dajemo milijarde za naše penzije, a oni se klade na smeće

>>Todorić u prvom televizijskom intervjuu: Agrokor uopće nije bio u problemima

Dionicama Leda trgovalo se početkom 2017. godine po 11.000 kuna. Sva četiri mirovinska fonda imala su u udjele u Ledu. Zbrojimo li tadašnje udjele AZ Fonda (39.229 dionica), Raiffeisen fonda (19.015), PBZ CO fonda (16.962) i Erste Plavog (7992), imovina mirovinaca vrijedila je početkom 2017. godine samo u Ledu - 915,2 milijuna kuna.

Kasnijim urušavanjem dionica Agrokora na burzi dva su mirovinska fonda izašla iz Leda, a danas su ostala dva, AZ Fond i Raiffeisen. Umjesto 640,7 milijuna kuna, koliko su vrijedili početkom 2017., njihovi udjeli u Ledu provedbom nagodbe postat će bezvrijedni.

Mirovinci kupovali Ledo po 8000 kuna, potrošili više od pola milijarde kuna

Teško je izračunati koliki je točno njihov gubitak jer je bilo naknadnih kupovina i prodaja, ali treba imati na umu da su u dokapitalizaciji Leda mirovinski fondovi kupovali dionice po 8000 kuna, što su platili više od pola milijarde kuna, koje će sada vrijediti nula.

Index je već problematizirao činjenicu da četiri mirovinska fonda nisu ni pokušali spriječiti 19 milijardi kuna jamstava, od kojih je korist prvenstveno imao Agrokor, a ne Ledo. Mirovinci su se tada branili da zapravo i nemaju svoje predstavnike u Nadzornom odboru, mada je jedan bio član uprave Alianza, a drugi Raiffeisen fonda. Jamstva su im postala sporna tek kada je aktiviran Lex Agrokor pa su onda pisali vladinom povjereniku, tražeći da ih oslobodi jamstava koja kao nadzornici nisu problematizirali.

U nedjelju je u intervjuu za N1 Ivica Todorić priznao da su jamstva bila nezakonita, jer nije bilo odgovarajuće protučinidbe, no umjesto da sam preuzme odgovornost - optužio je pravnike koji su proveli taj posao.

Todorić priznao da se kršio niz zakona, zašto su mirovinci šutjeli?


"Kada se izdala prva garancija, sve su se banke nakon toga nadovezivale na iste te garancije. Ispalo je da za te garancije po našem zakonu treba biti i odluka skupština, da je nama netko to rekao mi bi imali odluke skupština. To su krivi odvjetnici, ne ja, otkud ću ja to znati? Mi nismo dali to. Drugo, trebala je biti protučinidba. Mi to nismo dali. Mi smo kršili čitav niz propisa, pravnici koji su radili ugovore su krivi", rekao je Todorić.

Osim njega, odgovornost snose i ostali suvlasnici koji su ta jamstva mogli barem pokušati spriječiti. Naime, zaposleni građani svoju prisilnu štednju predaju u ruke stručnjacima. Četiri mirovinska fonda, odnosno njihovi upravitelji, godišnje od naknada za upravljanje uprihode oko 325 milijuna kuna (podatak smo dobili iz Hanfe za 2016. godinu). Njihov je zadatak da stručno i odgovorno upravljaju imovinom budućih umirovljenika.

Iz slučaja Agrokor jasno je da nisu odgovorno radili svoj posao, nisu propitivali jamstva niti se interesirali oko njih na skupštini; tek kada je izbila kriza i dionice su drastično pale neki od njih uspjeli su se izvući uz gubitke, manje od ovih koji su ostali i čiji će udjeli doslovno vrijediti nula kuna.

Peruško traži da se proknjiže jamstva i dionice postaju bezvrijedne


Naime, kako bi proveo plan nagodbe koji je zacrtao još Ante Ramljak, Fabris Peruško traži od direktora Agrokorovih tvrtki izlistanih na burzi da proknjiže jamstva i društva prikažu insolventnima, kako bi ih obezvrijedio, a njihovu imovinu prebacio u nova društva. Njihovi će vlasnici postati ruske banke i kreditori koji su sudjelovali u roll up kreditu.

Pritom je posebno zanimljivo da će udjelničar novog Leda biti Zagrebačka banka, koja je sudjelovala u roll upu i tako osigurala prioritet za svoj kredit, dok će s druge strane AZ Fond, dakle mirovinski fond kojim također upravlja Unicredit - ostati s bezvrijednim udjelom. No jasno, AZ je samo upravitelj, imovina pripada budućim umirovljenicima.


S obzirom na to da se prema nacrtu nagodbe obezvrjeđuju postojeći dioničari Agrokorovih tvrtki, pitali smo mirovinske fondove, odnosno njihove upravitelje, što će učiniti da zaštite ulaganja i interese članova mirovinskog fonda?

AZ Fond: Poduzeli smo određene pravne radnje


"S obzirom da je predstavljen tek nacrt nagodbe, ne možemo ga komentirati. Pozorno pratimo sve informacije i aktivnosti u vezi s postizanjem nagodbe, kako bismo pravovremeno mogli reagirati. U svrhu zaštite interesa naših članova pokrenuli smo određene pravne radnje", odgovorili su iz AZ Fonda.

U Raiffeisen društvu za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima tvrde da su kroz ulaganja u vrijednosne papire Agrokora ostvarili pozitivan rezultat za mirovinske fondove. No iza sintagme vrijednosni papiri, jasno je da negativan rezultat pokušavaju anulirati ulaganjem u obveznice.

"U fondovima kojima upravlja Društvo, izloženost prema Agrokor Grupi već dulje vrijeme nije značajna s obzirom da je Društvo značajno umanjilo njihovu vrijednost.

Ističemo da je dobit na razini cjelokupnog ulaganja Raiffeisen obveznih mirovinskih fondova u vrijednosne papire Agrokor Grupe najmanje visokih 208 milijuna kuna.

Vezano za preostalu navedenu, objektivno vrlo malu, izloženost vrijednosnim papirima društava iz Agrokor Grupe, Društvo poduzima sve raspoložive mjere i korake u najboljem interesu mirovinskih fondova i naših članova, kao što smo to činili i do sada, te kao što ćemo to činiti i u buduće", odgovorili su iz Raiffeisen fonda.

Ne priznaju propust u korporativnom upravljanju


Primjetno je da izbjegavaju priznati svoj propust što se tiče ulaganja u Ledo, a rezultat maskiraju ulaganjem u obveznice koje su na vrijeme prodali, mada su i one prema nekima sporne i pitanje je jesu li uopće smjeli u njih ulagati.

Da apsurd bude veći, mirovinci su ušli u Ledo u dokapitalizaciji 2012. godine, kada je tvrtka već imala velika jamstva, koja su kasnije samo obnavljana i podebljavana. Dakle, da su odgovorno upravljali novcem zaposlenih građana, nisu ni trebali ulagati u Todorićeve dionice.

U dokapitalizaciji, u kojoj su djelovali na način koji opasno podsjeća na kartel, kupovali su dionice po 8000 kuna razmjerno udjelu mirovinca na tržištu, a one će sada vrijediti nula kuna. Iz njihovih izjava jasno je da ne preuzimaju nikakvu odgovornost prema članovima. Samo AZ Fond najavljuje "pravne radnje", no ni taj fond ne smatra da su napravili propust u korporativnom upravljanju u slučaju Ledo.

U PBZ Croatia osiguranju odgovorili su nam da ne posjeduju niti jednu dionicu Agrokora. "Erste Plavi mirovinski fondovi u Hrvatskoj nisu izloženi niti dionicama niti obveznicama tvrtke Agrokor d.d., uključujući i kompanije u sastavu koncerna Agrokor Hrvatska. Tijekom prošle godine prodali smo sve dionice Leda d.d. i Jamnice d.d. i ostvarili dobit", odgovorili su Indexu. Nema ni traga njihovom priznanju propusta što su Todoriću držali ljestve, na štetu svih nas.

Mirovinci financirali Todorićevu piramidalnu shemu

Sama dokapitalizacija bila je zapravo financiranje Todorićeve piramidalne sheme zvane Agrokor. Novac od dokapitalizacije završio je izravno u Agrokoru, jer je Ledo time od Agrokora kupovao firme u susjednim zemljama koje su se bavile proizvodnjom smrznute hrane. Opravdanje je bilo da se ta djelatnost želi objediniti u jednoj kompaniji - Ledu.

Prilično dobar opis simbioze s dobavljačima dao je sam Todorić u intervjuu na N1. Mada nije govorio o mirovincima, isto bi se moglo primijeniti i na njih. "Ja sam gradio dobavljače, oni su gradili mene." Todorića su novcem svih zaposlenih, koji su htjeli to oni ili ne bili prisilno raspoređeni u određeni fond, gradili i mirovinci.

Samo što će zahvaljujući vladi koja je donijela Lex, Anti Ramljaku i Marici Vidaković, potraživanja dobavljača, i to dobar dio barem onima iz kruga njihove predstavnice, biti isplaćena. Mirovinskim fondovima, odnosno zaposlenima koji izdvajaju za buduće mirovine, ostat će bezvrijedne kompanije i gubici.

S obzirom na prešutno odobravanje Todorićevih dilova i neprotivljenje nacrtu nagode, budući umirovljenici mogli bi se udružiti i zatražiti naknadu štete od upravitelja mirovinskih fondova, koji su se tako olako poigravali s njhovim budućim mirovinama.

Pogledaj desktop verziju Članka
Vezane vijesti
© 2018 Index portal
kontakt | uvjeti korištenja | marketing