NAKON objave članka "STIŽE SKANDALOZNI LEX LNG Zbog njega će nam poskupjeti plin, a profitirat će Srbi i Mađari", stiglo je reagiranje uiz tvrtke LNG Hrvatska koje sukladno Zakonu o medijima objavljujemo u cijellosti.

"Poštovani,

sukladno članku 40. Zakona o medijima (Narodne novine, broj 59/04, 84/11 i 84/13) molimo Vas da u cijelosti i neodložno objavite ispravak netočnog navoda iz članka pod „STIŽE SKANDALOZNI LEX LNG zbog njega će nam poskupjeti plin, a profitirat će Srbi i Mađari“, autora Vojislava Mazzocca, na mrežnoj poveznici http://www.index.hr/vijesti/clanak/stize-skandalozni-lex-lng-zbog-njega-ce-nam-poskupjeti-plin-a-profitirat-ce-srbi-i-madjari/1046668.aspx, od dana 23. svibnja 2018. godine, a u kojem se navode netočne i nepotpune informacije.

Autor članka iznosi: „u tvrtki LNG Hrvatska unaprijed su se osigurali. Prema prijedlogu zakona, predviđeno je da im se isplaćuje godišnja naknada ako ne ostvare dovoljne količine plina. Tu naknadu platit će potrošači plina u Hrvatskoj. Jer nitko drugi neće. I to samo zato da bi zemlje u okruženju imale alternativu ruskom plinu. Brutalno pojednostavljeno, svako kućanstvo u Hrvatskoj koje troši plin, subvencionirat će cijenu plina u Mađarskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini”, a što nije utemeljeno na činjenicama. 

Prijedlogom Zakona uređuje se naknada za sigurnost opskrbe sukladno Uredbi (EU) 2017/1938 kojom se određuju obveze država članica da implementiraju između ostalih i preventivne mjere za sigurnost opskrbe. Navedena naknada neće utjecati na cijenu plina u Republici Hrvatskoj prema krajnjim kupcima, već će se ista određivati na godišnjoj razini od strane Hrvatske energetske regulatorne agencije u okviru postojećih tarifa za transport odnosno, troška usluge transporta plina.

Dio članka koji se odnosi na koncesijske naknade, također nije točan. Prijedlogom Zakona kojim se između ostalog uređuje i koncesijska naknada za pomorsko dobro koja se isplaćuje u korist jedinica lokalne i regionalne samouprave ne isplaćuje se i u korist državnog proračuna kako se navodi. Koncesijska naknada za prvih 25 godina trajanja koncesije iznosi dvije kune po kvadratu površine i 5 lipa po MWh plina, a što u konačnici iznosi 1,5 mil HRK godišnje. Od toga se dvije trećine odnosno 1 milijun HRK isplaćuje u korist Općine Omišalj, dok se jedna trećina odnosno 0,5 milijuna HRK isplaćuje u korist Primorsko-goranske županije. 

Također, u Prijedlogu Zakona se navodi da investitor koji je u konkretnom slučaju LNG Hrvatska ne smije otuđiti plutajući terminal u desetogodišnjem razdoblju od dana puštanja u rad terminala za UPP, a što je jedan od uvjeta za dobivanje bespovratnih sredstava od Europske komisije. Dakle, u članku se pogrešno navodi da u Prijedlogu Zakona stoji da je plutajući terminal na otoku Krku samo prva faza projekta koja ne bi trebala trajati dulje od deset godina. 

U dijelu koji se odnosi na FSRU brod koji će se nabaviti za potrebe rada plutajućeg terminala, autor iznosi neistine. LNG Hrvatska nije nabavila niti nabavlja FSRU brod star 37 godina koji se navodi u članku te isto nije niti moguće sukladno dokumentaciji prema kojoj se provodi postupak nabave FSRU broda. Postupak nabave za FSRU brod koji je objavljen 8. svibnja 2018. propisuje da FSRU brod mora zadovoljiti najviše tehničke standarde, maritimne uvjete i uvjete iz studije utjecaja na okoliš. Ako se radi nova konverzija iz LNG tankera u FSRU brod, u trenutku isporuke konverzija, koja uključuje jedinicu za pretovar i jedinicu za uplinjavanje, ne smije biti starija od 12 mjeseci, dok ukoliko je riječ o postojećem FSRU brodu isti u trenutku isporuke ne smije biti stariji od 11 godina.

Također, LNG Hrvatska odbija bilo kakve tvrdnje o provođenju istraga o trošenju sredstava dobivenih iz EU fondova te napominje da se sva sredstva dobivena iz EU fondova za izradu potrebnih studija i dokumentacije, a koja su dobivena ranijih godina, troše namjenski sukladno pravilima Europske unije.

S poštovanjem,
LNG Hrvatska d.o.o."