Foto: Hina

OBJAVLJENO je redovito mjesečno istraživanje Promocije plus CRO Demoskop, provedeno od 30. rujna do 3. listopada.

SDP-ova koalicija se približila HDZ-ovoj na samo jedan postotni poen!

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom listopada (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-58%), na ljestvici preferencija izbornih lista (poznatih u trenutku provođenja istraživanja) HDZ-ova Domoljubna koalicija bi dobila 32,9 posto glasova (prema 32,8% iz rujna).

U odnosu na prošlogodišnji listopad (kada je sastav koalicija bio nepotpun u odnosu na sadašnje stanje) vodeća oporbena koalicijska lista bilježi rast izbora od 2,4 postotna poena (u listopadu 2014. godine Domoljubna koalicija je bilježila izbor od 30,5%).

S druge strane, dosadašnja vladajuća koalicija okupljena oko SDP-a, bilježi izbor od 31,9 posto (prema 31,1% prije mjesec dana, odnosno 23,2% u istom mjesecu prošle godine). Tako je u posljednjih mjesec dana HDZ-ova koalicija ostala gotovo na istoj razini podrške (+0,1 postotni poen), dok je podrška SDP-ovoj koaliciji (ovaj mjesec bez IDS-a) porasla za 0,8 postotnih poena. Na trećem je mjestu, po prvi put od početka mjerenja, Most nezavisnih lista mladog metkovskog  gradonačelnika Bože Petrova s izborom od 4,7 posto (prije mjesec dana 3,4%).

Ujedno je ova lista i najveći ovomjesečni dobitnik (ako se promatra porast izborne podrške u odnosu na prethodni mjesec).

Dalje slijede stranačka lista Oraha na četvrtom mjestu s 4,4% izbora (isto kao i prije mjesec dana), dok je lista Živog zida peta s 3,4 posto podrške (u odnosu na rujanskih 4%). Slijedi stranačka lista HDSSB-a s izborom od 2 posto, koalicija Naprijed Hrvatska-Reformisti i koalicija okupljena oko Stranke Milana Bandića (obje po 1,6 posto). Iznad 1 posto su i dvije novije koalicije: IDS-PGS (1,4 posto) i HSP-HKS (1,2 posto). Ostale liste bilježe skupni izbor od 1,1 posto, uz 13,9 posto neodlučnih.

Najpozitivnija je Kolinda, slijedi je Milanović

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 28,7 posto (prema 29,2% iz rujna). Zoran Milanović je na drugom mjestu s izborom od 9,9 posto (prema 7,5 posto iz rujna), dok je Josip Leko sada na trećem mjestu s izborom od 9,7 posto (prije mjesec dana 10,6%). Na četvrtom je mjestu Boris Lalovac s 5,6 posto izbora, a slijedi Božo Petrov s 3,2 posto. Među deset najpozitivnijih političara još su Ivo Josipović s izborom od 3,1 posto, Milan Bandić (2,8%), Mirela Holy (2,7%), Tomislav Karamarko (2,6%) i Ranko Ostojić (1,5%).

Najnegativniji je Karamarko, opet ga slijedi Milanović

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka što je jedan od pokazatelja političke polarizacije u zemlji: Tomislav Karamarko (33%) i Zoran Milanović (28,3%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (11,7%), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 6 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milorad Pupovac (2,8%), Vesna Pusić (1,3%), Kolinda Grabar Kitarović (1,2%), Ivo Josipović (1,0%), Gordan Jandroković (0,9%) i Nadan Vidošević (0,6%).

Događaj mjeseca je...

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca jedna se tema posebno izdvojila: veliki izbjeglički val na jugu i jugoistoku Europe koji prelazi preko teritorija naše zemlje, što je najvažnija tema i događaj za 67,7 posto hrvatskih građana/građanki. Ovo je ujedno i najveći izbor za temu mjeseca od početka provođenja istraživanja (odnosno od siječnja 2004. godine). Slijede dvije teme s izborom od 5 do 10 posto: Odluka Vrhovnog suda o poništenju presude i ponovnom suđenju I. Sanaderu i HDZ-u u slučaju Fimi media (8,8 posto) i štrajk nastavnika i učitelja (6,5 posto). Slijede tri teme s izborom između 3 i 5 posto: Zakon o konverziji kredita u švicarskim francima u eure (4,2%), gospodarska kriza u zemlji (3,1%), sukob sa Srbijom i Mađarskom u vezi izbjegličkih koridora i blokada granice sa Srbijom (3,0%). Oko 2 posto izbora za temu mjeseca su zabilježile dvije teme: blagi gospodarski oporavak zemlje (2,5%) i raspuštanje Sabora, predizborne aktivnosti i žestoka predizborna kampanja (    2,4%). Ostale su teme s izborom do 1 posto.

Vladu podupire 42,5 posto ispitanih

Vlada RH je u posljednjem mjesečnom istraživanju zadržala sličnu prošlomjesečnu razinu potpore za svoj rad koja ovaj mjesec iznosi 42,5 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 41 posto). Vladinu politiku ne podržava 45 posto građana (prema 45,1% iz rujna), uz sadašnjih 12,5 posto neodlučnih. Analizom rezultata iz mjesečnih istraživanja a koji se odnose na potporu politici Vlade RH vidljivo je kako je Vlada na valu nekoliko proizbornih odluka i mjera (neki bi rekli i populističkih), potpomognuto s blagim oporavkom gospodarstva i izlaskom iz recesije nakon punih 6 godina, povećala podršku za svoj rad. U promatranom je mandatu najniža razina potpore za rad Vlade iznosila svega 20 posto što je izmjereno u studenom 2014. godine, odnosno neposredno pred predsjedničke izbore (a što se dijelom onda odrazilo i na rezultate tih izbora). Od prošlogodišnjeg studenog potpora Vladi za njezin rad je udvostručena, pri čemu je značajniji skok te potpore zabilježen u mjesecima kad je zamrznut tečaj švicarskog franka (veljača), kad je raskinut Sporazum o arbitraži granice sa Slovenijom (kolovoz), te utvrđena odluka o konverziji kredita u "švicarcima" (rujan).   

Govoreći školskim rječnikom, Vlada RH je za svoj rad ovaj mjesec dobila ocjenu 2,52, u odnosu na 2,49 iz rujna. Ovo je ujedno listopad s najvišom ocjenom u četiri godine mandata (u listopadu 2012. iznosila je 2,40; u listopadu 2013. bila je 2,21; u lanjskom listopadu svega 2,03). Najvišu oscjenu Vlada bilježi među glasačima stranaka dosadašnje koalicije (HNS 3,57; SDP 3,41; IDS 3,00), a najslabiju među glasačima HSP AS (1,80) i HDZ-a (1,79).

Predsjednica republike je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,41 prema 3,46 iz rujna. Najbolju ocjenu dali su glasači HDZ-a (4,52) i HSP AS (3,67), dok je najniža ocjena zabilježena među glasačima Hrvatskih laburista (2,50) i Reformista (2,75).

Najviše je predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, za svoj rad u posljednjem mjesečnom istraživanju bilježi ocjenu od 2,40 (prema prošlomjesečnih 2,42). Najviše su ocjene za rad Sabora dali glasači tri stranke: SDP (2,94), HNS (2,92) i HSS (2,90).

Promocija plus upozorava kako u analizi rezultata ovomjesečnih istraživanja treba imati na umu sljedeće sadržaje, odnosno obilježja okruženja (kontekstualizacija istraživanja):

a) Nalazi iz istraživanja pokazuju raspoloženje biračkog tijela u razdoblju provođenja istraživanja  (30. rujna do 3. listopada)

b) Nalazi utvrđuju biračke preferencije na razini izlaznosti od 53-58%, uz dozvoljenu statističku (standardnu) grešku od ±2,7%

c) Istraživanje je provedeno po principu „cijela Hrvatska jedna izborna jedinica“

d) Visoka razina mobilizacije biračkog tijela dviju glavnih političkih stranaka (HDZ i SDP), ali i sve očitija polarizacija u društvu