Foto: Hina

PREMA podacima HNB-a, ukupan bruto inozemni dug krajem kolovoza iznosio je 45,8 milijardi eura.

Premda je već treći mjesec zaredom zabilježio blagi pad na mjesečnoj razini (-0,1%), u odnosu na kolovoz prošle godine ukupan bruto inozemni dug je veći za 0,2%, dok je u usporedbi s koncem prošle godine niži za 0,2%, navodi se u analizi RBA.

Krajem promatranog mjeseca, sektor trgovačkih društava zadržao je svoj udio od 40% u ukupnom bruto inozemnom dugu. S iznosom od 18,3 milijarde kuna koncem kolovoza, zabilježio je blagi mjesečni pad od 0,4% dok je na godišnjoj razini veći za 0,5%. U usporedbi s koncem prošle godine, bruto inozemni dug sektora trgovačkih društava veći je za 384 milijuna eura ili 2,1%.

Dug sektora opće države u strukturi ukupnog bruto inozemnog duga tijekom niza recesijskih godina u Hrvatskoj bilježio je kontinuirani porast te je koncem kolovoza dosegnuo 28% udjela (što je primjerice za 12 postotnih bodova više nego krajem kolovoza 2009.).

Prema novoj metodologiji ESA 2010, dug HAC-a i ARZ-a je reklasificiran iz podsektora trgovačkih društava u sektor opće države te je krajem kolovoza iznosio 12,9 milijardi eura (0,3% više nego u srpnju). Na godišnjoj razini, zabilježio je snažan rast za preko 1 milijardu eura ili 9,5%. Također, u usporedbi s koncem prošle godine, bruto inozemni dug države povećao se za 1,1%. Udio duga drugih monetarnih financijskih institucija tijekom niza proteklih godina ima tendenciju godišnjeg pada u strukturi ukupnog bruto inozemnog duga.

Razina inozemnog duga do kraja godine 107% BDP-a

Krajem kolovoza, s udjelom od 18% dug drugih monetarnih financijskih institucija iznosio je 8,3 milijarde kuna. Navedeni iznos je 0,4% manji nego u srpnju, a posljedica je razduživanja ovog sektora. Na godišnjoj razini zabilježio je dvoznamenkasti pad od gotovo 13% dok je u usporedbi s koncem prošle godine manji za 9,1%.

"Do kraja godine očekujemo daljnji nastavak razduživanja institucionalnog sektora monetarnih i financijskih institucija, dok će istovremeno visoke potrebe države za novim zaduženjima već u narednim objavama potvrditi tendenciju rasta državnog duga te njegovog udjela u ukupno iskazanom bruto inozemnom dugu. U uvjetima očekivanog pada gospodarstva već šestu godinu zaredom, predviđamo da bi se razina inozemnog duga do konca godine mogla zadržati na razinama od oko 107% BDP-a“, prognoziraju analitičari RBA.