Dok Agrokor propada, Hrvatska raste
Foto: Fah, Grafovi: RBA
RASPAD Agrokora bacio je u drugi plan stanje u hrvatskoj ekonomiji koja je, sudeći po mnogim pokazateljima, uhvatila solidan zamah.
Raste promet u maloprodaji, turizam, industrijska proizvodnja, dok je javni dug u padu.
Raste promet u maloprodaji
Prema preliminarnim podacima, u veljači je realni godišnji rast prometa u trgovini na malo, prema kalendarski prilagođenim indeksima, ubrzao na 5,7 posto.
"Podaci za veljaču potvrđuju nastavak povoljnih kretanja uz neprekinuti niz pozitivnih stopa realnog godišnjeg rasta koji datira od rujna 2014. godine. Na solidan trend ukazivali su i posljednji podaci HNB-a koji pokazuju rezultate anketnog istraživanja o percepciji potrošača. Naime, u veljači je kod sva tri kompozitna pokazatelja pouzdanja potrošača zabilježeno poboljšanje na mjesečnoj i godišnjoj razini te su se vrijednosti navedenih pokazatelja konačno vratile na predrecesijske razine.
Pozitivan trend svakako je pogurnut rekordnim ostvarenjima u turizmu koja su polučila niz pozitivnih učinaka na osobnu potrošnju, dohodak kućanstava te na gospodarstvo u cjelini. Ususret blagdanskoj potrošnji koja će s uskrsnim razdobljem označiti i početak turističke predsezone, očekujemo nastavak pozitivnih trendova u kretanju prometa u trgovini na malo. Pozitivan doprinos dolazit će i od novih mjera u sklopu porezne reforme, što će dodatno povećati raspoloživi dohodak koji će se jednim dijelom kanalizirati i kroz veću potrošnju. S druge
strane, realne stope godišnjeg rasta bit će ublažene povratkom stopa inflacije u
blago pozitivan teritorij", navodi se u analizi RBA.
Raste industrijska proizvodnja
Industrijska proizvodnja je u veljači prema kalendarski prilagođenim indeksima zabilježila godišnji rast od 2,3 posto, potvrdivši pozitivan trend koji neprekidno datira od veljače 2015. godine. Nastavak pozitivnih stopa rasta očekuje se i tijekom sljedećih mjeseci, s obzirom na kretanja u inozemnoj i domaćoj potražnji.
Raste turizam
Pozitivan trend kretanja u turizmu potvrđen je i s posljednjim podacima za veljaču. U veljači je ukupan broj turističkih dolazaka premašio 209 tisuća te je na godišnjoj razini zabilježio rast od 10,1 posto. U veljači je broj ostvarenih turističkih noćenja iznosio 470 tisuća, što u odnosu na isti mjesec lani također predstavlja rast po dvoznamenkastoj stopi od 11,4 posto.
U prva dva mjeseca ove godine broj ukupnih turističkih dolazaka dosegnuo je 386 tisuća, od čega se gotovo 60 posto odnosilo na strane goste. U istom promatranom razdoblju, njihov udio u ukupnom broju noćenja (912 tisuća) također je iznosio 60 posto, navodi se u analizi RBA.
Javni dug pada
Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem prosinca 2016. ukupni javni dug spustio se na razinu od 289,1 mlrd. kuna odnosno 84,2 posto BDP-a. Uz zabilježeni pad na mjesečnoj i godišnjoj razini, podaci za prosinac prošle godine potvrđuju da je prvi put nakon osam uzastopnih godina zabilježen pad udjela ukupnog javnog duga u BDP-u (za 2,5 postotna boda u odnosu na kraj 2015.), navode analitičari RBA. Štoviše, kraj 2016. zaključio je i s nominalno nižim iznosom duga u odnosu na godinu ranije. Naime, uz pad na mjesečnoj razini za 610 mil. kuna (0,2 posto) ukupni javni dug u prosincu prošle godine bio je za 505,3 mil. kuna niži u odnosu na isti mjesec 2015. (godišnji pad za 0,17 posto).
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati