Foto: BCG

GLOBALIZACIJA se nalazi pred svojim najvećim ispitom. Već četrdeset godina, proces sve tješnje integracije kroz slobodno kretanje dobara, kapitala, ljudi i ideja omogućava mnoga značajna postignuća diljem svijeta.

Ukupni životni standard nikad nije bio viši. Prema podacima Ujedinjenih naroda, na svijetu je danas dvjesto milijuna gladnih ljudi manje nego prije 25 godina. Većina dječaka i djevojčica na svijetu pohađa osnovnu školu. U isto vrijeme, očekivana životna dob porasla je između 2000. i 2015. za pet godina, što je najveća stopa rasta još od šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, tvrde u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

Drugim riječima, svijet je jednakiji nego ikada dosad.

U razvijenim zemljama jača otpor globalizaciji

Ipak, prošle godine dogodio se zastrašujući protuudar tome trendu, ponajprije u razvijenim zemljama. U Sjedinjenim Američkim Državama, tom predvodniku globalizacije, raste trend protivljenja sve većoj integraciji, na što ukazuje izbor predsjednika koji je obećao raskinuti ugovore o slobodnoj trgovini i izgraditi zidove među ljudima, umjesto da ih ruši.

U Europi, građani Velike Britanije glasali su za povlačenje iz Europske Unije. Neke druge zemlje mogle bi slijediti njihov primjer, što će ovisiti o rezultatima nadolazećih izbora. U više zemalja porasla je podrška populističkim političarima koji igraju na kartu bijesa običnih ljudi jer njih smetaju useljenici i moguće posljedice povećanja njihova broja, poput smanjenja šansi za zapošljavanje, a zbog toga raste strah od nesigurnosti i udara na nacionalni identitet.

Lako je kritizirati taj bijes kao pogrešan i krivo usmjeren, ali ne smije ga se ignorirati. Činjenica je da milijuni ljudi osjećaj kako ih je globalizacija zaobišla, ne samo u zemljama u razvoju, nego i u razvijenim zemljama. Mnogi smatraju da im plaće i životni standard stagniraju. Čak i u SAD-u, velikoj zemlji mogućnosti, stvari su okoštale. Dovoljno je posjetiti tzv. Pojas hrđe kako biste tome svjedočili.

S druge strane, neki ljudi, tzv. elite, profitirali su od tuđeg jada. U mnogim zemljama jaz između najbogatijih i najsiromašnijih postaje sve veći, unatoč tome što se relativna globalna nejednakost prihoda smanjuje. U 2015. godini, među 34 zemlje članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), deset posto najbogatijih zarađivalo je 9,6 puta više nego deset posto najsiromašnijih.

U poslovnom svijetu, jaz između vodećih poslovnih ljudi i radnika još je i veći. U SAD-u, top 500 vodećih glavnih direktora zarađivalo je 2015. čak 340 puta više nego prosječan radnik, pokazuju podaci AFL-CIO-a, najveće američke federacije sindikata.

Dok je globalizacija milijardama ljudi pomogla, nekima je naštetila. Ili je to njihova percepcija. Posljedica toga je da smo suočeni s opasnošću da cijeli svijet ekonomski i društveno nazaduje.

To ne smijemo dozvoliti.

Zaustavljanje globalizacije bila bi katastrofa

Zaustavljanje globalizacije bila bi potpuna katastrofa. U svijetu postoji još više od osamsto milijuna gladnih ljudi, što je više od cijelog stanovništva Europe, pokazuju podaci Ujedinjenih naroda. Više od šezdeset milijuna djece, što je broj približno jednak stanovništvu Francuske, ne pohađa ni osnovnu školu. Oko dvije milijarde odraslih osoba još nema osnovni bankovni račun.

Što se može učiniti? Vrijeme je da ponovno pokrenemo svijet. To se možda čini protivno događanjima u vremenu velikih migracija, kad je očito da se milijuni ljudi sele u očajničkoj potrazi za novim početkom. Smisao je u ovome: svijet je stao u mnogim segmentima. Globalni rast je anemičan, najviše zbog usporene međunarodne trgovine uzrokovane nedostatkom ulaganja i rastom protekcionizma. U isto vrijeme, rast produktivnosti dramatično je usporen i iznosi jedva nešto ispod jedan posto u SAD-u i većini zemalja zapadne Europe.

Rezultat toga je da se ljudi osjećaju da su uhvaćeni u zamku. Žele svoju budućnost. Žele vidjeti da će njihova očekivanja boljeg života biti ostvarena. Kako bi to omogućili, svjetski lideri moraju se usredotočiti na jednu stvar: ostvarivanje uključiva rasta, onog čije pozitivne posljedice osjećaju svi.

Što politički i poslovni lideri trebaju učiniti

S tim ciljem, The Boston Consulting Group razvio je agendu od pet točaka za političke i poslovne lidere.

Bez obzira na to vodite li državu ili kompaniju, svim svojim stakeholderima trebate omogućiti da rastu. Ako to učinite, možete se nadati da ćete ostvariti uključiv rast koji je najodrživiji.
Razvili smo sveukupan pristup za političke i poslovne lidere koji je usmjeren na pet ključnih elemenata potrebnih za neometano kretanje ljudi, dobara, ideja i kapitala. Naš je savjet liderima da zanemare druge brige i usredotoče se na ovih pet elemenata.

Upišite svaki od njih u svoju mentalnu knjižicu.

Ako postignete stvaran napredak svakog tog elemenata, napravit ćete puno za ostvarivanje uključiva rasta. Neki od ovih elemenata možda će vam se učiniti samorazumljivim, što oni i jesu. No vrijeme pokazuje da se u krizi samorazumljive stvari zaborave. A nema sumnje, svijet je u krizi.

Prvo, agenda za političke lidere. Više i pametnije morate ulagati u ovih pet područja:
Prvi su zdravstvo, obrazovanje i osposobljavanje. Svim građanima morate omogućiti jednak pristup bolnicama, školama, sveučilištima i ustanovama za doškolovanje kroz cijeli njihov život kako biste stvorili uspješnu radnu snagu.

Druga je prometna infrastruktura. Kontinuirano morate graditi i obnavljati mrežu cesta, željeznica, luka i zračnih luka kako biste porušili interne i međunarodne barijere.

Treće su digitalne mreže. Trebate imati sveobuhvatnu i brzu internetsku mrežu koja povezuje ljude.

Četvrti je financijski kapital. Morate povećati financijsku uključenost, omogućiti ljudima pristup bankovnim računima, povećati dostupnost kredita i nastaviti razvijati financijska tržišta.

Peto je odgovorno upravljanje. Morate se pridržavati vladavine prava, iskorjenjivati korupciju i uložiti u učinkovitu javnu službu.

Treba uspostaviti održivi rast

Rezultat će biti održiv rast koji će ostvarivati građani razvijenih vještina (što dovodi do visoke zaposlenosti), povezana transportna mreža za prijevoz ljudi i roba, digitalna autocesta za širenje informacija i ideja, funkcionalan financijski sustav koji hrani ulaganja i sustav vladavine koji osigurava jednake mogućnosti.

To ne znači da nitko nikad neće ostati bez posla, nego će ljudi moći pronaći novi posao kad izgube stari.

Sljedeća je naša agenda za poslovne lidere. Ona je slična onoj za političke lidere, ali na nešto nižoj razini. Više i pametnije morate ulagati u ovih pet područja:

Prvo, u svoje zaposlenike. Posebno se to odnosi na zapošljavanja što različitijih ljudi i profinjene programe zadržavanja radne snage koji zaposlenima omogućavaju osobni razvoj i napredovanje.

Drugo, u svoje lance nabave: brze i fleksibilne veze između dobavljača, proizvođača, maloprodaje i kupaca.

Treće, u svoje digitalne sposobnosti: online prodaja i komunikacija s dobavljačima, distributerima, zaposlenicima i kupcima.

Četvrto, svoje korištenje kapitala: to sadržava sve mogućnosti, od naprednih odnosa s bankama do pametnog, ali opreznog korištenja tržišta kapitala i produktivnosti imovine.

Konačno i peto: vaša struktura vodstva. Uprave i izvršni direktori u koje se možete pouzdati da će vašim kupcima, zaposlenicima, dobavljačima, dioničarima i društvu isporučiti obećano.

Rezultat će biti profitabilan rast zahvaljujući zadovoljnim i educiranim zaposlenicima, dobro povezan lanac od dobavljača do kupca koji će osigurati pravovremenu isporuku inovativnih proizvoda i usluga, dvosmjerna komunikacija koja produbljuje odnose s kupcima, povrati ulagačima koji žele uložiti još i vodstvo kojem se može vjerovati.

To ne znači da će sve kompanije biti uspješne, ali će od starih kompanija koje propadnu nastati mnoge nove.

Preduvjet da zemlje i kompanije mogu ostvariti uključiv rast jest da njeni dionici vjeruju vodstvu, političkom i poslovnom. Tijekom nekoliko prethodnih godina cijeli niz skandala obilježio je političke i poslovne lidere, posebno uoči i tijekom Velike recesije, što je dovelo do značajnog gubitka povjerenja.

Prošle godine tvrtka za odnose s javnošću Edelman koja računa globalni indeks povjerenja, otkrila je kako se vladama vjeruje najmanje, a zatim slijede nevladine organizacije, tvrtke i mediji.

Ova i sljedeća generaciji lidera treba vratiti povjerenje svojih stakeholdera, glasača u slučaju političkih vođa, zaposlenika, dobavljača i kupaca u slučaju poslovnih lidera.

Kako biste to ostvarili, morate učiniti ovih pet stvari:

Pažljivo slušajte: s ljudima i medijima susretnite se uživo. Slušajte što vam govore. Nemojte se pouzdati u ankete i analize velikih baza podataka.

Odlučujte: ono što doznate pretvorite u plan ostvarivih ciljeva.

Komunicirajte: obavijestite ljude o tome što planirate učiniti. Prikupite povratne informacije. Budite otvoreni i transparentni.

Isporučujte: nakon što ste nešto najavili, provedite to.

Budite odgovorni: prema svima, a prije svega prema sebi.

U ovako složenom svijetu to se može učiniti pretjerano pojednostavljenim. Ali zadovoljavanje potreba velikog broja stakeholdera i u konačnici, većine ljudi u društvu, nije jednostavno ni lagano. Od vas traži da stalno preispitujete sebe i svoje potrebe kako biste ispunili dana obećanja.

Ako ste to u stanju učiniti, možete u svojoj zemlji ili kompaniji zapaliti novu iskru uključiva rasta. Zajedno se možemo nadati da ćemo ponovno pokrenuti svijet.

*Hans-Paul Bürkner bivši je glavni partner i direktor The Boston Consulting Group od 2004. do 2012. godine. U kompaniji je od 1981., a trenutačno je njen predsjednika te jedan od partnera i direktora.