Foto: Hina

NA jučerašnjoj sjednici Vlade RH usvojen je drugi po redu rebalans državnog proračuna za 2014. godinu u sklopu kojeg je Vlada korigirala projekciju gospodarskog rasta za ovu godinu s prijašnjih 0,0% na -0,7% uz novu pretpostavku da će razina potrošačkih cijena stagnirati na godišnjoj razini.

Znatno slabija makroekonomska kretanja od prvotnih Vladinih očekivanja posljedično su uzrokovala bitno slabije prikupljanje proračunskih prihoda koji su u sklopu predloženog rebalansa smanjeni za 2,6 milijardi kuna i iznose 114,5 milijardi kuna, navodi se u analizi RBA.

Smanjeni prihodi od PDV-a

Ukupni rashodi državnog proračuna smanjeni su za 544 milijuna kuna i iznose 130,1 milijardi kuna. Tako je na razini središnje države planirani deficit povećan za više od 2 milijardi kuna i iznosi 15,6 milijardi kuna ili 4,8% BDP-a.

Najznačajnija smanjenja proračunskih prihoda odnose se na smanjenje prihoda od PDV-a (1,3 milijardi kuna), prihoda od poreza na dobit (259 milijuna kuna) te prihoda od doprinosa (238 milijuna kuna).

"Sukladno našim predviđanjima, kontrakcija gospodarske aktivnosti negativno se odrazila na prikupljene porezne prihode, dok su nepovoljna kretanja na tržištu rada posljedično uzrokovala pad prikupljenih prihoda po osnovi od doprinosa, i pored toga što su povučena veća sredstva od očekivanih iz II. mirovinskog stupa za osiguranike s beneficiranim radnim stažom", navode analitičari RBA.

Rashodi za zaposlene povećani za 332 milijuna kuna

Najznačajnija smanjenja na proračunskim rashodima dolaze od smanjenja financijskih rashoda, subvencija i pomoći (oko 1 milijardu kuna) te gotovo 0,5 milijardi kuna od rashoda za nabavu nefinancijske imovine. Istovremeno su povećani rashodi za zaposlene (332 milijuna kuna), naknade građanima i kućanstvima (579 milijuna kuna) te materijalni rashodi (48 milijuna kuna). Troškovi sanacije šteta od poplava iznose 279 milijuna kuna.

Rebalansom proračuna izvanproračunskih korisnika najveće uštede postignute su smanjenjem investicijskih planova Hrvatskih cesta za 715 milijuna kuna. Sukladno očekivanjima analitičara, na razini konsolidirane opće države, deficit je za 2014. godinu dosegnuo je 16,4 milijardi kuna ili 5% BDP-a što je 0,4 postotna boda više od prethodno planiranog. Spomenuti transferi novčanih sredstava iz II. stupa u I. stup međugeneracijske solidarnosti u sklopu novog metodološkog okvira ESA2010 neće biti tretirani kao proračunski prihod te će se za taj iznos (oko 2,8 milijardi kuna) uvećati iskaz deficita konsolidirane opće države koji je u tom slučaju procijenjen na razini od 19 milijardi kuna ili 5,8% BDP-a.

Štedi se na investicijama

"Prijedlog i ovog rebalansa potvrdio je očekivanja u pogledu ostvarenja većih deficita od zacrtanih u okviru EDP-a, s naglaskom na izostanku suštinskih promjena u strukturi javnih rashoda. Naime, izuzmemo li iznos nepredviđenih rashoda za sanaciju štete uzrokovane poplavama, upravo najveće povećanje javnih rashoda nalazimo na stavkama poput izdataka za mirovine (340 milijuna kuna) te ostalih socijalnih izdataka, dok istovremeno najveće uštede idu nauštrb kapitalnih (investicijskih) projekata, pritom odražavajući i sporiju dinamiku izvršavanja kapitalnih projekata financiranih iz EU fondova“, zaključuje se u analizi RBA.