Foto: Hina

U NARODNIM novinama 78/15 od 17. srpnja 2015.g. objavljen je Pravilnik o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, statističkim izvješćima i poreznoj nagodbi koji stupa na snagu osmog dana od objave, povodom kojeg su se priopćenjem oglasili iz udruge poreznih obveznika "Lipa.

Pravilnik u prvom dijelu određuje kad i kako, te koliko država naplaćuje odgovor na pitanje poreznog obveznika, ali i investitora, o poreznom tretmanu poslovnih transakcija, poslovnih događaja i djelatnosti vezano za poreze i druge eventualne nejasnoće.

Radi se o uvođenju instituta obaveznog mišljenja koje obavezuje obje strane (pa tako i državu), što do sada nije bio slučaj u svakodnevnim transakcijama poreznih obveznika i Porezne uprave.

Iako je to svakako korak u pravom smjeru prema poštivanju vladavine prava u RH, Udruga poreznih obveznika Lipa smatra da Pravilnik kojim je to uređeno sadrži mnoge nejasnoće i nelogičnosti.

Osnovni prigovor je, kako navode iz udruge Lipa, da se, u suštini, radi o još jednom značajnom nametu za građane, obrte i poduzeća koji će u cijelosti predstavljati novi prihod Porezne uprave – dakle, o novom parafiskalnom nametu u trenutku kada je Vlada najavila ukidanje brojnih drugih takvih nameta.

Zašto Porezna skupo naplaćuje ono za što je već plaćena?

Umjesto da država pojednostavi zakonodavstvo i da Porezna uprava, kao servis građana, svoje (obvezujuće) mišljenje pruža poreznim obveznicima 'besplatno' i promptno, dovedeni smo pred još jedan pravilnik kojim se realnom sektoru, ali i građanima poreznim obveznicima, kao i mogućim investitorima, dodatno komplicira i poskupljuje život i poslovanje.

"Zašto Porezna uprava, Ministarstvo financija tj. država koja se financira iz ionako velikih poreza nije u stanju dati obvezujuće mišljenje i tumačenje mnoštva zakona koje je sama donijela? Zašto se porezni obveznici stavljaju u situaciju da, iako žele poštovati zakone, to nisu u stanju napraviti niti samostalno, niti uz pomoć svojih poreznih savjetnika? I najvažnije - zašto im se dodatno naplaćuje ono što su već - preplatili?", pitaju se iz udruge "Lipa".

Za udrugu "Lipa" tekst pravilnika i njegove odredbe su gotovo u cijelosti sporne:

- Porezna uprava odgovara najkasnije za 15 dana!

- Porezni obveznik na odgovor čeka – do 60 dana! S tim da Porezna uprava obzirom na složenost pitanja može produljiti rok za novih – 30 dana, ali i više!

- Porezni obveznik plaća iznos – unaprijed! A ako povuče zahtjev, uplaćena naknada se ne vraća!

- Naknada je definirana - prihodima poreznog obveznika.

- Najmanja naknada je 5000 kn – što je za fizičku osobu, ili mikro poduzetnika značajan novac.

- Zašto baš 5000 kn – što je gotovo prosječna mjesečna plaća – kako se došlo do upravo te brojke?

- Naknade se penju do 30.000 kn za one čiji je prihod u prethodnoj godini bio preko 150 mil.kn samo za jedno – porezno mišljenje?

"Kakvi su to porezni zakoni za čije tumačenje treba do 105 dana?"

"Kakvi su to porezni zakoni za čije tumačenje treba do čak 105 dana?! A porezni obveznik postavlja pitanje na koje je odgovor trebao još – jučer. Koliko iz propisanih naknada slijedi da košta sat poreznog stručnjaka jedne male zemlje na rubu bankrota gdje poduzeća propadaju svaki dan i nestaju porezni obveznici? Kakvo je to 'mišljenje' koje ovisi o prihodima poreznog obveznika? Ne bi li cijenu trebala definirati kvaliteta usluge, a ne - kupovna moć poreznog obveznika?", pitaju se u udruzi "Lipa".

Pravilnik u trećem dijelu govori o obvezi sastavljanja statistički izvještaja o svojim nenaplaćenim potraživanjima poreznih obveznika koji su u sustavu PDV-a, i to četiri puta godišnje. Svakom poduzeću koje ima veću veleprodaju s kašnjenjima će, da bi poštovalo ovaj novi propis, poskupiti poslovanje jer će za taj posao morati zaposliti novu osobu. Time se povećava trošak regulacije, upravo nešto što Vlada pokušava deklarativno smanjiti nekim drugim potezima, upozoravaju iz Udruge.

Poreznim obveznicima trebaju jasne i jednostavni propisi koji ne ostavljaju sumnje kako po njima postupiti, rasterećenje od nepotrebne birokracije (što ovaj pravilnik nije!), manji porezi, ukidanje svih usputnih plaćanja koja svakodnevno vrše prema državi, lokalnoj samoupravi i javnim službama.

Tražimo pojednostavljenje zakonodavstva, uklanjanje birokratskih prepreka i smanjenje porezne presije kako bi naše gospodarstvo imalo šansu za izlazak iz dugogodišnje krize na svim razinama, zaključuje se u priopćenju udruge "Lipa".