Foto: Hina, Index

VLADA je jučer predstavila Nacionalni program reformi 2016. – dokument koji je bila dužna izraditi u okviru Europskog semestra i koji se službeno dostavlja Europskoj komisiji na mišljenje do kraja travnja. Europski semestar je instrument fiskalnog nadzora i koordinacije ekonomskih politika država članica s ekonomskom politikom Europske unije, a u okviru kojeg države usklađuju svoje proračunske i ekonomske politike s ciljevima i pravilima dogovorenima na razini EU te definiraju i provode niz reformi koje potiču rast. 

2 cilja, 4 područja, 61 mjera

Vlada RH je tako odredila dva glavna cilja ovih reformi i oni su zapravo "no brainer". To su:

 1.    Povećanje održivosti duga opće države i
 2.    Promicanje rasta i zapošljavanja u hrvatskom gospodarstvu.

U sklopu ovih glavnih ciljeva, ističu se četiri ključna reformska područja (uz osamnaest potpodručja i sveukupno 60-ak mjera):

 1.    makroekonomska stabilnost i fiskalna održivost,
 2.    lakši uvjeti poslovanja i bolja investicijska klima,
 3.    učinkovitost i transparentnost javnog sektora i
 4.    obrazovanje.

Kad se pročita cijeli dokument, stječe se dojam kako je napravljen vrlo ozbiljno te kao takav objektivno predstavlja bitan korak prema nužnom uređivanju institucija i podizanju konkurentnosti zemlje. Nema nekih dubokih i „bolnih“ reformi pa možemo reći i da nije dovoljno ambiciozan;  u jednom dijelu se dokument može okarakterizirati i samo kao popis dobrih želja, a isto tako ima i nekih diskutabilnih mjera. Ipak, u konačnici, sustavnih mjera koje stvari potencijalno mijenjaju nabolje ima napretek.

Kakva mirovinska reforma?

Javnost je najviše zainteresirala (i izazvala negodovanje) mjera kojom se predlaže odlazak u punu mirovinu sa 67 godina starosti, iako je već prošla Vlada donijela gotovo istu mjeru (nova samo predlaže ubrzanje tog prijelaznog perioda za nekoliko godina). Iako se ovdje spominju još neke sitne reforme poput nešto veće penalizacije prijevremenih odlaska u mirovinu, smanjenja zanimanja s beneficiranim radnim stažom i sl., sve to je daleko od prave mirovinske reforme kakva bi Hrvatskoj trebala.

To negodovanje na ove sitne promjene pokazuje samo koliko je javnost nesvjesna problema mirovinskog sustava i koliko su infantilne te rasprave. Demografska kretanja u Republici Hrvatskoj karakterizira starenje stanovništva i produljenje životnoga vijeka, a odnos broja korisnika mirovina i broja osiguranika je izrazito niskih 1:1,15. U nekim zapadnim zemljama je taj omjer zaposlenih i umirovljenika dvostruko povoljniji i oni već sad govore kako to nije dugoročno održivo i da moraju nešto mijenjati. 

Da zaposlimo sve nezaposlene u Hrvatskoj, ovakav sustav više nije dugoročni održiv. Mi već danas uplatama u „solidarni“ mirovinski fond pokrivamo jedva 55% iznosa mirovina, a ostalih 45% se prikuplja iz ostalih poreza. Dakle, naš se mirovinski sustav generacijske solidarnosti odavno srušio, samo što ga umjetno održavamo na životu. Što prije priznamo sebi da imamo ogromni problem, a za čije rješavanje će se morati podnijeti znatnije žrtve od predloženih, to bolje za nas.

Smanjenje javnog duga

Dosta mjera je usmjereno na rješavanje problema javnog duga i to je više nego pohvalno. Javni dug se udvostručio u samo 6 godina i to je jedan od glavnih razloga zbog čega plaćamo najviše kamate na zaduženje u EU. Onog trena kad se počne smanjivati javni dug, kad se da signal investitorima da je taj dug održiv, smanjit će se premija koju plaćamo na zaduživanje. Ne samo državi nego i građanima i poduzećima – jer kamata koju plaća država je polazište za određivanje kamatnih stopa i ostalima u državi. Ako država dobije bolji rejting i počne se jeftinije zaduživati, tada i stanovništvu i poduzećima postaju jeftiniji krediti. Zato je ispravna orijentacija na brojne mjere koje će voditi smanjenju i boljem upravljanju javnim dugom.

Mjere za lakše uvjete poslovanja

Predlaže se više dobrih mjera kako bi se poboljšala poslovna klima i olakšali uvjeti poslovanja. Neke od mjera u ovom poglavlju (s jasno naznačenim rokovima) su:

- Smanjiti administrativne troškove poslovanja za 20% već do kraja ove godine.
- Primjenom Standard Cost Model (SCM) metodologije provest će se smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva do lipnja 2018. za minimalno 25%, što može biti snažan doprinos godišnjem rastu BDP-a, pogotovo investicija, i veći od 2 postotna boda.
- Jednostavnija, brža i jeftinija registracija poslovanja - online osnivanje d.o.o. i j.d.o.o. te podnošenje svih prijava isključivo u digitalnom obliku.
- U postupku je osnivanja Radna skupina za provedbu ukidanja uporabe pečata.
- Ulaganje u istraživanje i razvoj – ne samo sredstvima iz fondova EU nego i poreznim olakšicama omogućiti viša ulaganja.
- Reforma javne nabave - uvođenje elektroničke dostave ponuda (e-nabava) do kraja ove godine.
- Do kraja ove godine ukidanje parafiskalnih nameta za dodatnih 330 milijuna kn (tijekom 2015. godine izmijenjeni su propisi kojima se rasterećuju poduzetnici i građani za neto godišnji iznos od 310 milijuna kuna u pogledu plaćanja neporeznih davanja).
- Izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit kojima bi se dodatno potaknulo banke da u većoj mjeri koriste izvansudske instance u svrhu postizanja djelomičnog ili potpunog otpisa teško naplativih i nenaplativih potraživanja.
- Nastavak sređivanja katastra i zemljišnih knjiga

Obrazovanje

Kod mjera iz područja obrazovanja se navodi kako se ide se u provedbu kurikularne reforme već na jesen i to eksperimentalno u 60 škola. Premijer je i u prezentacija jasno rekao da se kreće u to jer više nemamo vremena, a u hodu će se raditi eventualna uštimavanja.

Cilj je usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta rada na razini strukovnog i visokog obrazovanja. Navodi se i mjera povećanje upisa studenata u STEM području kroz poticajne mjere financiranja – tako će se za znanstveno područje primjerice tehničkih znanosti iznos za pojedinog studenta stručnog studija institucije dobiti 5.000,00 kuna godišnje, a za studenta sveučilišnog studija 5.600,00 kuna, dok će za područje humanističkih znanosti iznos za pojedinog studenta stručnog studija biti 3.900,00 kuna, a za studenta sveučilišnog studija 4.500,00 kuna godišnje.

Zaključno

U cjelini, Nacionalni program reformi 2016. je dobro napravljen dokument, s jasno definiranim rokovima za gotovo svaku mjeru, ima okvirne procjene učinka na proračun te novinari tako mogu kroz nadolazeće mjesece pratiti provode li se te reforme. Od 60-ak navedenih mjera, samo neke su sporne, dok neke ključne nisu dovoljno jasno pojašnjene poput racionalizacije sustava javne uprave (tek će utvrditi optimalni model organizacije lokalne samouprave) ili revidiranja sustava određivanja plaća u javnom sektoru.

Za 15-ak dana će se Europska Komisija očitovati o ovom dokumentu. Vjerojatno neće imati većih primjedbi, ali kao i uvijek do sada, problem je u realizaciji. No, zbilja bi bilo šteta kad se većina navedenih stvari ne bi provela jer nema puno stvari koje bi bile sporne ijednoj političkoj poziciji, a provedbom bi Hrvatska mogla napraviti jedan značajniji korak naprijed.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala

*Ivica Brkljača je neovisni ekonomski analitičar, magistar ekonomije i MBA student