Foto: Index, Hina

HRVATSKA se danas zadužila za dodatnih 1,5 milijardu eura. Desetogodišnje obveznice su izdane po cijeni 260 baznih bodova povrh mid-swapa, odnosno uz kamatu od 3,3 posto.

Hrvatske državne obveznice Ministarstvo financija prodalo je stranim bankama Barclays, Erste Group, JPMorgan i UniCredit.

To je niži prinos nego na otvaranju knjige upisa u srijedu ujutro, kada je Hrvatska je 10-godišnje euroobveznice ponudila investitorima po cijeni od 287,5 baznih bodova na mid-swap, što je prinos od 3,57 posto.

Potražnja za hrvatskim euroobveznicama dosegnula je 6,5 milijardi eura, navodi agencija Reuters. Hrvatska je odredila kao konačnu smjernicu da će cijena tih obveznica iznositi 260 baznih bodova povrh mid-swapa, plus/minus 5 baznih bodova.

Lalovac: Najvažnije je da plaćamo manje kamate

Hrvatski javni dug nakon novog zaduženja popeo se na 274 milijarde kuna. Kada se ta brojka podijeli s brojem stanovnika Hrvatske, ispada da je svaka osoba u Hrvatskoj dužna gotovo 65 tisuća kuna. Za očekivati je da će javni dug i dalje rasti jer je, prema riječima stručnjaka, jedina alternativa daljnjem zaduživanju privatizacija državne imovine i drastično rezanje troškova u javnom sektoru.

"Kao što znate, prije koju godinu smo se zaduživali po kamatama od pet ili šest posto. Mi ćemo na ovaj način pokušati zatvoriti stare dugove, a izdavanjem dugoročnih obveznica stvara se manji pritisak na državni proračun. Ali najvažnije je ipak da plaćamo manje kamate", izjavio je za RTL ministar financija Lalovac.

"Nikad ne veseli kad se morate zadužiti. Ali treba uzeti u obzir da je naš deficit 13 milijardi, a od toga 10 milijardi otpada na kamate. Mi mijenjamo kredite s kamatom od 6 posto za kredite s kamatom od 3 posto", dodao je Lalovac u razgovoru za Novu TV i najavio nova zaduženja.

"Treba iskoristiti povoljne uvjete i na taj način smanjiti veliki teret za javne financije. Na kamate plaćamo više nego za zdravstvo", kaže Lalovac.

Samo Grčka plaća veće kamate

Hrvatska se trenutno, zbog odluke Europske centralne banke da tržište prezasiti jeftinim eurima, može zaduživati jeftinije nego ranije. No, i dalje je među najlošijim zemljama u Europskoj uniji; skuplje kamate na izdavanje državnih obveznica od Hrvatske plaća još jedino Grčka.

"Ovo sad treba iskoristiti i do kraja godine izdati još deset milijardi eura obveznica, da se po povoljnim uvjetima izmijeni postojeći dug. Time možemo smanjiti kamate i ukupni vanjski dug za oko pet posto", izjavio je za HRT ekonomski analitičar Ante Babić.

I jučer se zaduživali

Drugo je to zaduženje u samo dva dana. Jučer nas je Ministarstvo financija zadužilo za 1,37 milijardi kuna putem aukcije trezorskih zapisa.

Obveznice koje dolaze na naplatu za 91 dan izdane su uz 0,28 posto kamate, obveznice koje će na naplatu sjesti za 182 dana izdane su uz 0,5 posto kamate, a jednogodišnje obveznice uz 1,5 posto kamate.

Stojić: Kamate su niske, ali moglo je i bolje

"Odabran je dobar tajming za novo zaduživanje", ocijenio je Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Kako je pojasnio, Europska središnja banka u ožujku je započela s programom kvantitativnog monetarnog popuštanja, a smirila se i situacija u eurozoni oko Grčke pa su se prinosi perifernih članica eurozone spustili na rekordno niske razine.

"Također, u trenutku kad je Hrvatska ponudila svoje obveznice, na europskom tržištu obveznica nije bilo u ponudi drugog izdanja. To i objašnjava ovako veliku potražnju", rekao je Stojić.

Osvrnuvši se na prinos, koji je za gotovo 1-postotni bod niži nego kod prethodnog zaduživanja u svibnju 2014., Stojić je istaknuo da će to pozitivno utjecati na proračunski deficit i javni dug.

"Prinos od 3,3 posto smanjit će pritisak na rast proračunskog deficita i javni dug, dakle može se promatrati kao svojevrsna ušteda. Ujedno, to je i cijena obveznica koju s obzirom na potencijalnu stopu gospodarskog rasta možemo servisirati. Međutim, ne treba se zavaravati iluzijom da će kamatne stope zauvijek ostati ovako niske s obzirom da će stezanje Fedove monetarne politike u drugoj polovini godine davati poticaj rastu dugoročnih kamatnih stopa", kazao je Stojić.

Također, napomenuo je i da bi "moglo i bolje". Pritom je istaknuo da je postignuti prinos na obveznice i dalje viši od onog koji plaćaju zemalja s usporedivim rejtingom i sličnim fundamentima. "Primjerice prinos od 3,3 posto za 100 je baznih bodova veći od onog koji plaća Mađarska te 140 baznih bodova od onog Rumunjske", zaključuje Stojić.

Rejting i dalje u "smeću"

Boris Lalovac, ministar financija, najavio je u prosincu prošle godine da nas početkom 2015. čeka zaduživanje na inozemnom tržištu. Tada je najavio da očekuje zaduživanje od oko milijardu eura, uz kamatu manju od 3,5 posto.

Zadnji put se Hrvatska na međunarodnom tržištu zadužila u svibnju prošle godine. Tada je izdano 1,25 milijardi eura obveznice s rokom dospijeća 2022. godine, uz kamatu nešto veću od četiri posto.

Agencije Fitch i Standard & Poor's drže kreditni rejting Hrvatske u stranoj valuti na BB, dok ga Moody's drži jedan stupanj više, na Ba1. Kod sve tri agencije rejting je u neinvesticijkom ili špekulativnom području.