Djevojka sa sedam imena – Hyeonseo Lee

 

Sjeverna Koreja gotovo je svaki dan u medijima, ali o toj se državi ne zna gotovo ništa konkretno. Novinare se, koji uopće uspiju tamo otići, nadgleda bez prestanka i ne dozvoljava im se kretanje izvan zadanih protokola. Kakav je život stvarnih ljudi u Sjevernoj Koreji? Na to pitanje stižu različiti odgovori ljudi koji su uspjeli pobjeći. Ova knjiga jedna je od najboljih autobiografija napisanih o fantazmagoričnom životu u toj čudnoj, čudnoj zemlji. Ta država, u kojoj je autokratski režim već dugo na snazi, ne dopušta pojedincu da se istakne, a patnja koju proživljava nešto je što si stanovnici zapadnog svijeta ne mogu ni zamisliti. Mogu im pomoći jedino ovakvi naslovi uz koje će shvatiti koliko strukture vlasti mogu biti nehumane i izopačene.

 

 

„Djevojka sa sedam imena hrabra je priča o bijegu Hyeonseo Lee iz Sjeverne Koreje te spašavanju njezine obitelji iz ralja okrutnog režima. Po prvi put saznajemo istinu ispričanu iz perspektive insidera. Knjiga je dirljivo i fascinantno svjedočanstvo mlade žene o svom dugogodišnjem putu ka slobodi i sreći. Istovremeno progovara o snazi čovjeka, u ovom slučaju krhke žene, koja se bori za svoja prirodna prava. Čita se poput najnapetijeg trilera, a glavna junakinja je odvažna mlada žena koja prevladava sve nedaće na svom putu prema slobodi i sreći. Danas Hyeonseo Lee živi u Južnoj Koreji i aktivistica je koja pomaže izbjeglicama iz Sjeverne Koreje. Na TED2013 konferenciji održanoj u veljači otkrila je svijetu svoju potresnu priču te progovorila o razlozima zbog kojih je napustila svoju rodnu zemlju. Njezinu priču objavio je CNN.“ 

 

 

 

Nakon Sjeverne Koreje, evo jedne priče iz vječno turbulentne Palestine, područja koje svakodnevno pogađaju potresi nasilja i nemira. Postoji li u Palestini normalan svakodnevni život? Za žene, čini se, nikako. Iako je ovaj naslov roman, a ne autobiografija, on opisuje živote stvarnih ljudi te predlažemo da ga čitate na taj način. Autorica je i sama izbjeglica te se svi opisani događaji odnose i na njen život. Politički događaji na području Bliskog Istoka toliko su zamršeni da je teško zauzeti ispravan stav, a ovaj roman pomoći će vam, prateći nekoliko generacija jedne obitelji, da shvatite kako konflikti na višim razinama utječu na obične ljude te im oduzimaju mogućnost za normalan – da ne kažemo sretan – život.

 

 

 

„Svitanja u Jeninu raskošna je saga o nekoliko generacija palestinske obitelji Abulheja. Prisiljeni napustiti svoje selo Ein Hod zbog novoosnovane države Izrael 1948. godine, obitelj Abulheja odlazi u izbjeglički kamp u Jeninu. Roman prati život obitelji tijekom pola stoljeća nasilne povijesti. Između gubitka i straha, mržnje i boli, dok su njihovi platneni šatori zamijenjeni nešto čvršćim i trajnijim nastambama, obitelji živi u vječnoj nadi i iščekivanju povratka svojem domu. Priču nam pripovijeda Amal, unuka seoskog starješine, pametna i osjećajna djevojčica koja uspijeva otići iz izbjegličkog logora, ali se vraća natrag nakon mnogo godina te se nanovo povezuje sa svojim korijenima. Maštovitim i poetskim jezikom Amal raspliće povijest svoje obitelji: svojeg djeda i bake, oca i majke te svoja dva brata, od kojih je jedan otet kao novorođenče da bi postao Židovom. Među svim tim isprepletenim pričama iz prošlosti i sadašnjosti, Amal nam iznosi i svoju priču o ljubavi i gubitku, o djetinjstvu, braku i majčinstvu, te o vlastitoj potrebi da svoju priču podijeli sa kćerkom kako bi trajno sačuvala uspomenu na ljubav svog života. Smješten u jedan od najkompleksnijih svjetskih političkih sukoba 20. stoljeća, roman Svitanja u Jeninu prvenstveno je dirljiva ljudska priča te priča o povijesti, identitetu, prijateljstvu, ljubavi, terorizmu, predaji, hrabrosti i nadi.“