SPORT POD CASTROM Kako su bosonogi Kubanci jurišali na Ameriku
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Guliver Image/Getty Images
FIDEL CASTRO bio je veliki fan bejzbola i mnogi su smatrali da je mogao igrati za najveće svjetske klubove. Ipak, povjesničari se slažu s tim da mu je primarni sport bila košarka. Čak je rekao biografu Tadu Szulcu da su predviđanje, brzina i spretnost potrebni za košarku najviše odgovarali vještinama potrebnima za revoluciju, piše Jere Longman za New York Times.
Međutim, bejzbol, boks i ostali olimpijski sportovi postali su simbol snage, ali i ranjivosti kubanskog socijalizma. Uspjesi u tim sportovima omogućili su Castru da prkosi SAD-u i da Kubancima usadi nacionalni ponos. U isto vrijeme, izolacija zemlje i teška financijska situacija uzrokovale su bijeg najvećih sportskih zvijezda, ruševne stadione i nedostatak opreme.
Bivši Sovjetski savez i brojne druge komunističke zemlje poput Kine također su prepoznali snagu propagande kroz sport, ali Castrova Kuba ipak je bila različita. Pod Castrom Kuba je promicala masovni sporti pa se oko 95 posto Kubanaca barem u jednom razdoblju života bavilo nekim sportom. Kakve su ih god nedaće snalazile, Kubanci su bili ponosni na svoje sportaše.
Boks kao dio nacionalnog integriteta
''Boks je postao važan faktor u povezivanju nacionalnog ponosa sa sportskim postignućima'', smatra profesor Robert Huish koji godinama proučava kubanski sport. ''Na Kubi ste mogli čuti kako je boks povezan s revolucijom i da je pobjeda socijalističkog boksača pobjeda cijelog naroda'', dodaje Huish.
Teófilo Stevenson, trostruki olimpijski boksački prvak u teškoj kategoriji, jednom je odgovorio na pitanje zašto je odbio profesionalnu karijeru. Njegov odgovor izvrsno je pokazao odnos Kubanaca prema sportu: ''Što je milijun dolara prema ljubavi osam milijuna Kubanaca?''.
Utjecaj sportskih pobjeda na propagandu
Kubanska ljubav prema sportu potječe iz razdoblja nakon što je SAD uspostavio njihov obrazovni sustav poslije Španjolsko-američkog rata, odnosno krajem 19. stoljeća.
Usprkos pričama, Castro nikad nije igrao bejzbol dovoljno dobro da bi ga angažirali svjetski klubovi. Peter C. Bjarkman, povjesničar bejzbola, smatra da je Castrova ljubav prema bejzbolu bila njegovo priznanje popularnosti sporta na Kubi i ideje da se s njim može veličati komunizam. Glavni cilj propagiranja tog sporta na Kubi bilo je ''proračunato korištenje bejzbola tako da bi se omražene imperijaliste pobijedilo u njihovoj vlastitoj igri'', piše Bjarkman.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Castro je 1961. godine na Kubi zabranio profesionalni sport. Ta mu je strategija uspjela i Kuba je desetljećima pobjeđivala na amaterskim natjecanjima, a od 1992. do 2004. osvojila je i 3 zlatne olimpijske medalje.
Padom Sovjetskog saveza Kuba je izgubila financijsku potporu, a nakon bijega brojnih sportaša iz zemlje završila je kubanska dominacija.
Zbog američkog embarga Kuba je imala trošne sportske objekte kao što su bazeni bez vode, stadioni na kojima se ne igraju noćne utakmice jer je struja skupa ili oni na kojima se utakmica prekida dok navijači ne nađu loptu koja je otišla izvan terena. Boksači su imali jedne papuče, a na treningu bi ih mijenjali.
Međutim, sve više kubanski sportaši mogu igrati u inozemstvu, a čak i treneri mogu raditi izvan zemlje. Sportaši mogu zadržati 80 posto zarade i moraju nastupati za Kubu na međunarodnim natjecanjima, naglasio je Longman.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google
