NIKOLA KOCEIĆ BILAN, profesor splitskog PMF-a i nekadašnji član Nadzornog odbora Hajduka, u svojoj kolumni na Dalmatinskom portalu osvrnuo se na 13. svibnja 1990. godine i nerede na Maksimiru uoči utakmice Dinama i Crvene Zvezde. 

 

Mnogi smatraju da je upravo tog dana počeo Domovinski rat, a takve priče idu na živce Koceić Bilanu koji je odlučio reagirati.

 

"I ove godine nas maltretiraju glorificiranjem toga dana kao početkom Domovinskog rata. Koliko god godina nam mediji to budu servirali s namjerom da laži i retuširana povijest postane istina dužni smo i reagirati na to.

 

Podsjetimo se, toga dana prije 27 godina su navijači zagrebačkog kluba smogli hrabrosti i masovno i spontano ušli u teren kao reakcija na provokacije navijača Zvezde (tad već deklariranih četnika), ali do njih nisu uspjeli doći, jedan igrač se usudio udariti milicionera, a sama utakmica nikad nije odigrana. Proglašavati taj dan početkom Domovinskog rata zapravo znači izjednačavati navijački nered s nečim tako velikim i svetim u hrvatskoj povijesti. Ta ideja je sramotna i uvredljiva i to ne samo za hrvatske branitelje i obitelji onih koji su izgubili nekoga u ratu za hrvatsku neovisnost, već je uvredljivo i za sve Hrvate koji su sanjali hrvatsku državu.

Naravno, svaka navijačka skupina, svaka udruga ima pravo njegovati uspomene i romantizirati povijesne činjenice, ali nacionalni mediji ne. Taj datum vjerojatno ima važno mjesto u povijesti zagrebačkog kluba, ali u nacionalnoj povijesti ne, a upravo to nam se uporno pokušava servirati.

 

Puno veći značaj u nacionalnoj povijesti s dalekosežnijim političkim posljedicama ima događaj, koji se dogodio par mjeseci kasnije, skidanja i paljenja jugoslavenske zastave uz burno odobravanje cijelog stadiona. I sam čin skidanja i paljenja zastave aktualne države na derbiju s Partizanom u Poljudu je neusporedivo hrabriji čin s puno više simbolike.

 

Privatno mislim da se događaj koji se zbio u Maksimiru ne bi nikada mogao dogoditi u Splitu iz prostog razloga što se navijači beogradskih klubova nikad nisu usudili doći u većem broju od 200 do 300 navijača. Nije razlog tome što im je Split bio dalji 6 sati vožnje vlakom (uostalom, na tom putu su imali svoje snažno uporište u Kninu) već zbog toga što su se bojali doći u 'vražji otok' kako su ga tada zvali. Jednom su došli u nešto brojnijem sastavu (cca. 500 delija) 1989. i stariji znaju kako je izgledao pokušaj proboja kod pothodnika.

 

Da zaključim, ja bih se pokrio ušima da mi je došlo par tisuća četnika u grad i napravilo barufu, ali svatko ima pravo slaviti što hoće, snimati i filmove, ali nacionalni mediji dobro moraju odvagnuti koje dane će veličati kao svete u nacionalnoj povijesti.

 

Molim vas prestanite više", poručio je Koceić Bilan.