Foto: Index, Hina
 
ZLATKO MATEŠA je još jednom potvrđen za prvog čovjeka hrvatskog sporta. U hotelu Panorama održana se izborna sjednica Skupštine Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) za mandatno razdoblje 2016-2020. godine na kojoj je nekadašnji hrvatski premijer bio jedini kandidat za mjesto predsjednika.

Kao jedini kandidat Mateša je novi mandat dobio sa 121 glasom  "za" i sa  dva "protiv". Tako će predsjednik biti još jedan olipijski ciklus, do Tokija 2020. 

Protiv je bio samo Ivan Veštić, koji je kao predsjednik Hrvatskog atletskog saveza imao dva glasa.

U mladosti je igrao vaterpolo, a danas je sportski pilot i jedriličar. Na dužnosti predsjednika HOO-a ima osobite zasluge za intenzivnu suradnju s nacionalnim olimpijskim odborima Europskih olimpijskih odbora te olimpijskim odborima azijskog kontinenta, osobito Kine i Japana, kao i za suradnju s Olimpijskom solidarnosti Međunarodnog olimpijskog odbora.

Zlatko Mateša je prodekan i predavač Strateškog managementa na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. Bio je zastupnik u Hrvatskom saboru (2000.-.2004), predsjednik Vlade Republike Hrvatske (1995.-2000.). ministar gospodarstva (1995.), ministar u Vladi RH (1993. - 1995.), direktor Agencije za restrukturiranje i razvoj (1992. - 1993.) te  pomoćnik generalnog direktora Ine za upravljanje poduzećima u vlasništvu INE (1990. - 1992.),

Mateša se, nakon zahvale na dobijenom povjerenju, osvrnuo na ciljeve HOO-a u svrhu poboljšanja pozicije sporta u Hrvatskoj u naredne četiri godine,a koje se temelje na prijedlogu mjera za unapređenje statusa sporta u Republici Hrvatskoj, skupu inicijativa koje su proizašle iz prijedloga nacionalnih sportskih saveza i drugih članica HOO-a, te Vijeća HOO-a.

"U našem prijedlogu, koji je ishodišna točka za poboljšanje statusa sporta u Hrvatskoj, predlažemo donošenje Nacionalnog programa sporta, koji ni nakon 10 godina nije izrađen, te cjelovitog Zakona o sportu temeljenog na tom Nacionalnom programu. Neke od ostalih mjera koje HOO smatra ključnima za budući razvoj sporta su promjena pozicije sporta unutar sustava Državne uprave i to na način da se oformi Državna uprava za sport kao samostalna ustrojna jedinica ili da sport bude pozicioniran u Ministarstvu turizma", kazao je Mateša, kazavši da slični primjeri uspješno egzistiraju primjerice u Poljskoj ili Tajlandu.

"Prema relevantnim podacima ne manje od pet posto ukupnog našeg turističkog prihoda čine sport ili sa sportom povezane  aktivnosti, a to sigurno nije nezanemariva brojka. Također, moramo istaknuti važnost promocije Hrvatske kroz sport i sportaše, te koliko Hrvatska može dobiti od organizacije velikih sportskih natjecanja poput finala Davis Cupa u studenome. U svezi finala Davis Cupa, važna je i promjena sustava planiranja financiranja sporta jer u siječnju ove godine nismo mogli znati da će naši tenisači izboriti finale, a organizacija finala jednog od najjačih sportskih događaja uopće u svijetu košta ne manje od milijun eura", naglasio je Mateša, koji je pozvao na promjenu načina razmišljanja o sportu kao trošku. On je dodao kako financiranje sporta u Hrvatskoj bitno zaostaje za financiranjem u kulturi, pa čak i od pojedinih kulturnih institucija, te je nužno potrebna pormjena.

"U financiranju sporta mora se promijeniti i porezni okvir kod poreza na dodanu vrijednost i carinjenja sportskih donacija iz inozemstva, omogućiti tvrtkama da im se sredstva koje daju sportu računaju kao porezne olakšice,  zatim izmjena Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću, te hitna izmjena Zakona o priređivanju igara na sreću u dijelu nedomicilnih priređivača internetskog klađenja koje nezakonito posluju u Hrvatskoj".

Mateša se posebno zauzeo i za izjednačavanje socijalnog i mirovinskog statusa estradnih umjetnika i vrhunskih sportaša, te na zapošljavanju vrhunskih sportaša u Ministarstvu obrane i Ministarstvu unutarnjih poslova, istaknuvši da u protekle dvije godine u MORH-u nije zaposlen nijedan sportaš, a kazao je i da projekt Sportske televizije (SPTV) mora biti javni sportski servis.

 Nakon glasovanja o predsjedniku, članovi Skupštine su izabrali i nove dopredsjednike HOO-a, a to su naš srebrni olimpijac Damir Martin, Željko Jerkov, Sanda Čorak i Morana Paliković Gruden. U novi saziv Vijeća HOO-a izabrani su Zlatko Taritaš, Boris Mesarić, Stevo Tkalčec, Željan Konsuo, Branimir Bašić, Miho Glavić, Marjan Hanžeković, Ivo Goran Munivrana, Zrinko Gregurek, Damir Knjaz i Zvjezdana Tuna Parlov, dok će još jedan član biti izabran naknadno.

Novi članovi Nadzornog odbora HOO-a su Ivan Jelinčić, Romeo Vrečko, Goran Kovačić, Marijan Klanac i Stjepan Krznarić, dok su u Etičkom povjerenstvu Mirna Rajle, Dubravko Ižaković, Stjepan Čelan,  Josip Freiler i Slobodan Gračaković.