Prema napisima iz sačuvanih dnevnika vojnika toga vremena, ponajviše iz onog Roberta Hamiltona, kapetana Kraljevskog bataljuna iz Warwickshirea, zaključuje se da je su na Božić 1914. utakmicu odigrali njemački i engleski vojnici. Mjesto radnje je, pretpostavlja se, Frelinghien, gradić na sjeveru Francuske, a u punom jeku je u to vrijeme Prvi svjetski rat.

 

Na Božić, međutim, rata nije bilo. Bilo je nogometa. 

 

 

Sve je krenulo time što su Nijemci iz pošiljki od doma složili improvizirane ukrase, okitili improvizirane jelke i krenuli s pjevanjem božićnih pjesama. Britancima nije dugo trebalo da se pridruže duhu primirja, a komunikacija pojedinaca ubrzo je dovela do nalaženja vojnika na tzv. ničijoj zemlji, u neutralnoj zoni.

 

Prekid vatre označio je početak druženja. "I tako smo svi bili izvan rovova u neutralnoj zoni, kad smo odjednom ugledali njemačkog vojnika kako nabija loptu. Nismo se zapravo ni snašli, a već smo igrali nogomet", priča je Johanessa Niemanna, svjedoka tadašnjih događaja, ujedno zapovjednika 133. britanske saksonske pukovnije. Inače, u to vrijeme obje su vojske u svojim redovima imali l osobe koje su se bavile ovom igrom, čiji je razvoj do današnje popularnosti tada bio tek u povojima.

 

Ovom događaju knjigu je posvetio Pehr Thermaenius, zove se "The Christmas Match: Football in No Man's Land 1914 ", a u njoj opisuje kako je polje nedaleko od Frelinghiena bilo gotovo idealno za nogomet, bilo je pošteđeno granatiranja i ostalih oštećenja.

 

"Nije bilo baš idealno za igru jer je tlo bilo smrznuto, ali dobili smo ih 3:2", tvrdnje su jednog od njemačkih vojnika, a do danas traju prijepori koji je rezultat zapravo bio, kao i koliko je susreta ukupno odigrano.

 

Na 100. obljetnicu "Božićne utakmice" britanski trgovački lanac Sainsbury's objavio je prigodnu reklamu, a jubilej je posebnim videom obilježila i UEFA.

 

"Bio je ovo sretan i neobičan Božić. Ali sam nakon ponoći udvostručio broj stražara", piše u svom dnevniku Hamilton. Kapetan Stockwell iz velške regimente otkrio je da je nakon ponoći ispalio tri hica u zrak, što je bio znak da je primirje završeno. Samo nekoliko trenutaka kasnije, čulo se kako i njemački general ispaljuje dva hica u zrak.

 

 

Obje strane imale su po jednog vojnika koji se bavio nogometom. Kod Britanaca to je bio narednik Jammes Coyle, koji je igrao za škotski Albion, a Nijemci su imali Alberta Schmidta, nogometaša trećeligaškog kluba Fussballclub 02 Schedewitz. 

 

Nogomet je, eto, nakratko prekinuo rat i povezao suprotstavljene strane, ali vrlo brzo je opet postao - sporedan, a mnogi sudionici ovog lijepog događaja na kraju su postali žrtve velikog rata, poput Schmidta koji je poginuo 1916. godine...