Wikipedija okrivljena za katastrofalne ocjene učenika
WIKIPEDIJA i slične on-line enciklopedije su odgovorne za loše rezultate na školskim ispitima u Škotskoj, piše Scotsman.
Takvu je optužbu iznio Škotski roditeljsko-nastavnički savjet (SPTC) nakon što je po prvi put u četiri godine zabilježen pad prosjeka ocjena među učenicima škotskih škola.
SPTC smatra kako je razlog za to činjenica da sve više učenika koristi Wikipediju i druge web-stranice na kojima se nalaze "neprecizni, netočni ili namjerno pogrešni podaci", te na temelju njih piše vlastite domaće zadaće, semestarske i maturalne radove.
Učenička "spretnost i bijeda"
Eleanor Coner, glasnogovornica SPTC, smatra kako su "klinci danas izuzetno spretni u korištenju informatičke tehnologije" ali istovremeno i "bijeda kada je u pitanju istraživanje". Prema njenom mišljenju škole bi trebale poučiti djecu da se prema tim podacima odnose "kritički", odnosno da sve što vide na Wikipediji i Internetu "ne uzimaju zdravo za gotovo".
Coner također smatra da je problem u tome što su se djeca danas naučila koristiti Internet, a potpuno zanemarila knjige. Mnogi od njih također smatraju da je "plagiranje u redu", odnosno "da to nitko neće primijetiti".
Slično tvrdi i Ronnie Smith, glavni tajnik Obrazovnog instituta Škotske, te navodi kako je na Internetu "daleko veći rizik od netočnih informacija nego u knjigama". Prema njegovom mišljenju djeca se moraju naučiti da "sve što vide na Internetu nije činjenica".
Ne Wikipediji!
Scotsman navodi kako je niz obrazovnih institucija u svijetu svojim studentima izričito zabranilo korištenje Wikipedije kao izvor u svojim radovima. Kao primjer se navodi jedan koledž u američkoj državi Vermont gdje je profesor među velikim brojem studenata pronašao istu pogrešku u radovima i naknadno otkrio kako je za sve odgovoran članak u Wikipediji.
Wikipedija se od svog nastanka 2001. godine do danas nametnula kao jedan od najpopularnijih web-stranica te je danas, prema procjenama, svakodnevno posjećuje 6 posto svih korisnika Interneta.
S obzirom da na njoj svatko s Internet-vezom može uređivati članke, postala je jedan od najopsežnijih i najbrže rastućih izvora informacija. S druge strane je upravo činjenica da svatko – bez obzira na svoje stručne i druge kvalifikacije, odnosno namjere s kojima sjeda za tipkovnicu – može biti urednikom Wikipedijom je razlogom što mnogi sumnjaju u pouzdanost njenih informacija.
(Ne)odgovorni pojedinci
Britanski ministar obrazovanja Alan Johnson je upravo zbog toga bio predmetom žestokih napada nakon izjave u kojoj je Wikipediju proglasio "korisnim obrazovnim alatom".
Proteklih je godina Wikipedija bila predmetom mnogih mini-skandala - od niza političara, uglednika i korporacija koji su "frizirali" članke o sebi do slučajeva kada su žive osobe proglašavane mrtvima, a od kojih je najpoznatiji američki komičar Sinbad.
Na kritike vezane uz e slučajeve je Jimmy Wales, osnivač Wikipedije, rekao kao smisao Wikipedije u "pravima pojedinca i poštovanju zdravog razuma", te da se odgovornost za razlučivanje dobrog od lošeg, odnosno istine od laži, mora zadržati na pojedincu.
D.A.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati