12. obljetnica: Za SAD je sve krenulo nizbrdo nakon 11. rujna 2001.

12. obljetnica: Za SAD je sve krenulo nizbrdo nakon 11. rujna 2001.

Foto: Guliver image/Getty images

U SJEDINJENIM Američkim Državama, ali i diljem svijeta obilježava se 12. obljetnica od terorističkih napada na New York, Washington i Pennsylvaniju.

Tog tragičnog 11. rujna 2001. godine, SAD, baš kao i ostatak svijeta, ostale su u šoku.

Članovi terorističke skupine Al Qaide, oteli su četiri civilna zrakoplova, od kojih su dva uspjela srušiti newyorške tornjeve blizance, treći je napravio veliku štetu na zgradi Pentagona na periferiji Washingtona, a četvrti se srušio u polje kod Pittsburgha.

U napadima je poginulo gotovo 3000 ljudi kojih će se na komemoracijama prisjetiti cijela Amerika.

U okviru obilježavanja 12. godišnjice od terorističkih napada prije nekoliko dana u Washingtonu, sljedbenici i lideri različitih vjerskih skupina održali su i devetu po redu 'Šetnju za mir' u znak promocije međuvjerskog dijaloga.

Prošlo je 12 godina otkako je Amerika doživjela najveći teroristički napad, a ova se obljetnica odvija u sjeni novog mogućeg rata za kojeg se SAD priprema.

Iako je američki predsjednik Barack Obama u sinoćnjem obraćanju naciji rekao kako nastavlja sa diplomatskim pokušajima da Sirija preda kemijsko oružje, a istovremeno je tražeći "odobrenje" svojih sunarodnjaka iznio razloge zbog kojih SAD ima pravo izvršiti vojni napad na Siriju.

Za SAD je sve krenulo nizbrdo nakon 11. rujna 2001. kada je tadašnji američki predsjednik George Bush krenuo u rat protiv terorizma u Iraku i Afganistanu, a broj poginulih američkih vojnika dvostruko je veći od broja poginulih u napadu na SAD.

Preko 6500 vojnika izgubilo je život u ovim ratovima, a čak 50.000 ih se vratilo kućama kao invalidi.

U posljednjih 12 godina otkako su se teroristi pod vodstvom Osame Bin Ladena, ubijenog prije dvije godine,  zabili u nebodere Blizanaca u New Yorku, napali Pentagon te planirali srušiti i Bijelu kuću, SAD je na ratove u Iraku i Afganistanu potrošila između 4 i 6 bilijuna dolara, procjenjuju istraživači sa Harvarda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U novom izvješću uglednog Sveučilišta, troškovi koje američki porezni obveznici plaćaju zbog spomenutih ratova, svrstava ih u najskuplje sukobe u povijesti SAD-a.

Iako je Washington već potrošio blizu dva bilijuna dolara u izravnim troškovima vezanim za svoje vojne kampanje u dvije zemlje, to predstavlja samo djelić ukupnih ratnih troškova, navodi se u izvješću bivše Clintonove upravne službenice Linde Bilmes.

Još plaćaju veterane iz Vijetnama, a neprestano stižu novi

"Najveći pojedinačni obračunati trošak u ratovima u Iraku i Afganistanu je onaj u pružanju medicinske skrbi i invalidnine braniteljima", napisala je na 21 stranici izvješća pod nazivom "Financijsko ostavština Iraka i Afganistana : Kako će odluke za ratnu potrošnju ograničiti buduće proračune za nacionalnu sigurnost".

Bilmes, koja je od 2008. koautor niza analiza o ratnim troškovima  zajedno sa bivšim glavnim ekonomistom Svjetske banke Josephom Stiglitz, ističe kako više od polovice od više od 1,5 milijuna vojnika koji su otpušteni iz aktivne službe Od 9/11 su na liječenju u bolnicama i do kraja života će primati braniteljske povlastice. Više od 253.000 vojnika ima pak traumatsku ozljedu mozga.

Dodatni troškovi odnose se na zamjenu i popravak opreme i akumulaciju kamata na posuđeni novac, Državne riznice za financiranje ratova , jer gotovo dva bilijuna dolara u ratnim troškovi nisu bila uračunata u normalan proračun.

Do sada je Washington platio oko 260 milijardi dolara na kamate za ratno zaduživanje , ali potencijalni troškovi kamata za američki ratni dug seže u bilijunima, navodi se u izvješću.

Iako je prošlo 40 godina od rata sa Vijetnamom, SAD veteranima i njihovim obiteljima godišnje plaća preko 22 milijarde dolara.

Tako novčano iscrpljena ratovima, SAD ekonomski tone sve dublje. Amerika je uz to preplavljena beskućnicima koji su prije ovih ratova i krize imali poslove i kuće, a na teretu države je i oko 600.000 ratnih veterana, čiji se broj povećava iz dana u dan.

Prognoze su da će ti troškovi još rasti u idućih 40 godina kako veterani budu sve stariji pa će do 2050. godine država imati obveze prema braniteljima u iznosima od 589 do 934 milijarde dolara.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara