Foto: Nacional, Index
PROTEKLA godina bila je obilata suđenjima, ali i sudskim procesima čija velika finala tek čekamo. Iako je obračun s korupcijom i kriminalom induciran smjenama unutar stranke koja nas je godinama sustavno trijebila i još to radi, i iako će isti dovesti do procesuiranja bivšeg šefa HDZ-a Ive Sanadera, ne može se reći da je javnost dobila dojam da je u tijeku rat s tom nemilom krakatom nemani u kojem nema nedodirljivih. Upravo suprotno, iz pretrpanih Bajićevih ladica vade se samo oni slučajevi koji predstavljaju ozbiljnu ugrozu vladavini Jadranke Kosor, hraniteljici te hobotnice, koja je u konstantnom strahu od politički moćnih pretendenata na vrući premijerski stolac u nekim slučajevima glavnom državnom tužitelju dala odriješene ruke. Kako drugačije objasniti činjenicu da joj u Vladi i dalje sjede Božidar Klameta i Dado Milinović dok nas iz dvorca s planine nadgleda Ivica Todorić, a za prava radnika bori se Ozren Matijašević.
Popunjavanje pravnih rupa
Takvi ad hoc stihijski obračuni s duboko ukorijenjenim korupcijom i kriminalom rezultiraju aljkavim istragama vođenima u smjerovima koji odgovaraju aktualnoj političkoj vlasti, a što u javnosti ostavlja dojam da se ne traga za istinom i pravdom, već da su u tijeku osobni obračuni i borba za prevlast u krdu. Važni sudski procesi izgledali su poput loše pripremljenih igrokaza koji obiluju manjkavim i u najmanju ruku traljavo prikupljenim dokazima koji su podupirali Uskokove konstrukcije prepune rupa, bez jasno osvijetljenih motiva, i gotovo uvijek bez otkrivenih nalogodavaca najrazličitiji (ne)djela.
Najeklatatniji primjeri toga su sudski proces protiv Mladena Šlogara za ubojstvo Ivane Hodak, problematičan zbog načina na koji su dokazi nestajali ili se stvarali na nekim mjestima, zločin bez jasnog motiva, čiji ga je počinitelj, (ne)uračunljivi beskućnik, prvo priznao pa se odlučio braniti šutnjom. Gorak okus u ustima ostavilo je i suđenje zločinačkoj šestorki za atentat na Ivu Pukanića i ubojstvo Nike Franjića. Također nerazjašnjenog motiva, naručitelja, i također u službi jedne iskonstruirane Uskokove priče. Konačno, suđenje protiv bivšeg potpredsjednika HDZ-ove Vlade Damira Polančeca kojem su se kao krnji pakirali grijesi vladajuće, kazao je Jovanović, zločinačke organizacije nataloženi svih ovih godina.
Dim s Kornata, muka Ježićeva i Indeks
Sve navodi samo na jedan zaključak - pravu istinu o tome tko je i kako uništio hrvatska poduzeća, tko je sve to prenašao lovu po HDZ-u, tko je naručio premlaćivanje Dušana Miljuša i Josipa Galinca, koji su uzroci tragedije na Kornatu, a koji pada MIG-ova, teško ćemo ikad doznati. Uostalom, najvažniji slučajevi rasplitat će se u godini koja slijedi. Tek moramo vidjeti što će biti s Robertom Ježićem, procesima protiv Kutle i koje će sve "prijatelje i prijateljice" zagrabiti proces protiv Sanadera.
No krenimo redom.
Na zagrebačkom Županijskom sudu 1. veljače izrečene su presude za slučaj kupoprodaje ispita na zagrebačkome Ekonomskom fakultetu, poznatiji po imenu "Indeks 3". Među osuđenima su i bivša predsjednica saborskog odbora za suzbijanje sukoba interesa Deša Mlikotin Tomić te glava čitave operacije, prvooptuženi, posrednik Milan Ćevid. Deša Mlikotin Tomić nepravomoćno je osuđena na godinu i dva mjeseca zatvora te tri godine zabrane rada u struci. Milan Ćevid osuđen je na dvije i pol godine zatvora, a profesor Jadranko Grgon na godinu i deset mjeseci zatvora. Od ukupnoga broja od 21 optužene osobe, samo su dvije osobe oslobođene optužbe. U slučaju "Indeks 3" su, uz sedam profesora, za kupoprodaju ispita, zloporabu položaja i ovlasti, primanje i davanje mita te protuzakonito posredovanje optuženi i vanjski suradnik tog fakulteta, asistent i voditeljica referade te trojica posrednika i osmero studenata. Uglavnom, osim Deše, nitko bitan.
Zavjere oko ubojstva Hodak
Mladen Šlogar osuđen je 12. ožujka na 30 godina zatvora zbog ubojstva Ivane Hodak. Motiv: bezobzirna osveta prema njezinom ocu, odvjetniku Zvonimiru Hodaku. Sudsko vijeće na čelu s Turudićem odbacilo je ikakvu teoriju zavjere vezano uz djelo, komentiravši kako bi to značilo optužiti policiju da je znala da se priprema ubojstvo Ivane Hodak te da je podmetnula dokaze. Do priča o teriji zavjere došlo je, drži sudsko vijeće, i zato što ljudi nisu mogli vjerovati u ono što se dogodilo te su se okrenuli takvim scenarijima. Beskućnik Mladen Šlogar Žila uhićen je početkom 2009. godine. Oružje kojim je ubijena Ivana Hodak pronađeno je u sjeniku u kojem se Šlogar krio, a upravo se oko pištolja kao ključnog dokaza vodilo najviše polemika na početku suđenja, pa se u slučaj umiješao i Vrhovni sud koji je ocijenio da je dokaz ipak valjan i zakonito izuzet. No, hrvatska javnost nikad nije prihvatila verziju priče koju zastupa policija, a prema kojoj je Ivanu Hodak ubio beskućnik Žila.
Ipak je zbog njezina ubojstva državni vrh svojevremeno urlao "terorizam" i najavljivao oštri obračun s organiziranim kriminalom pa teorija o ubojitom pohodu Žile sa Sjenika, koji je počinio gnjusno ubojstvo u centru Zagreba usred bijela dana i nakon toga se uspješno skrivao od duge ruke zakona, a uhvaćen je tek zahvaljujući pukoj slučajnosti, većini hrvatskih građana ne zvuči uvjerljivo. Mnoge nelogičnosti ponudilo je i balističko vještačenje, koje osporava gotovo cijelu Šlogarovu priču o točnim okolnostima ubojstva.
Cvikanje
Policija se prozivala i u slučaju ubojstva mladog policajca Ivana Grbavca. Za taj je zločin pljačkaš RBA banke u Sesvetama Kazimir Dužnović osuđen na maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora. Županijski sud u Zagrebu je 14. svibnja odlučio kako je kriv po svim točkama optužnice. Grbavcu je to bio prvi zadatak. Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić posmrtno je odlikovao Ivana Grbavca Ordenom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana za hrabrost i požrtvovnost. Ivan je u prosincu prošle godine posmrtno dobio i nagradu Ponos Hrvatske.
Krajem svibnja presuđeno je i korčulanskoj narko hobotnici Jakše Cvitanovića Cvika. Nije išlo glatko, nepravomoćna presuda donijeta je tek koji dan prije no što je većini pritvorenika istekao pritvor. Braća Cvitanović osuđena su na više od 12 godina, mlađi Mirjan je pušten na slobodu, dok je Jakša i dalje nastavio guliti u zatvoru. Njegovoj dragoj, dubrovačkoj odvjetnici Ani Birimiši sude odvojeno. Prošle zime se teško razboljela pa je sud razdvojio postupak kako se ne bi potrošilo previše dragocjenog vremena. Cviku još sude za sprječavanje dokazivanja, odnosno, prijetnje Uskokovoj svjedokinji Petri Gugić.
Ljetne ferije u splitskoj Palači pravde obilježilo je nadmudrivanje tužitelja i sudaca. Mišljenja su se suprotstavila oko pravne kvalifikacije za vlak smrti. Ivana Medaka, bivšeg šefa Ekologije HŽ Infrastrukture i ljude iz tvrtke Intrade optužili su za svjesni nemar, sud je, pak, zauzeo stav da bi se radilo o nehaju, što za sobom povlači i mogućnost izricanja uvjetne presude. Novi šef splitskog Županijskog državnog odvjetništva Michelle Squiccimarro nije popustio, optužnicu je vratio na sud potpuno neizmijenjenu. Sucima nije preostalo previše mogućnosti. Zaustaviti postupak nisu se usudili, za suđenje je tako prošla stroža kvalifikacija djela.
Kutlača u bosanskom loncu
Zloglasni tajkun koji je obilježio privatizacijske devedesete godine, Miroslav Kutle, osuđen je 11. rujna na dvije godine i osam mjeseci zatvora. Zagrebački županijski sud donio je pravomoćnu presudu Kutli i šestero optuženih zbog malverzacija u pretvorbi Gradskog podruma. Radi se o prvoj pravomoćnoj osuđujućoj presudi zbog nezakonite privatizacije! Kutle nakon presude bježi u BiH. Protiv tog tajkuna već više od deset godina vodi se čak devet sudskih postupaka. Spomenimo i kako mu se neuspješno pokušava suditi u dva predmeta na Općinskom i Županijskom sudu u Splitu za privatizaciju Dalme i Slobodne Dalmacije, slučajevi lagano klize ka zastari, a ročišta se ne održavaju zbog prevelikog broja okrivljenika, koji ne dolaze uglavnog zbog zdravstvenih tegoba.
Kutle se istražuje i u sklopu afere Hypo, i to za proviziju od famoznih 800.000 tadašnjih njemačkih maraka koje je Sanader dobio od Miroslava Kutle kako bi mu sredio kredit u Hypo Alpe Adria banci. Kutlino ime moglo se čuti i u aferi Podravka - Fima.
Rumena optužnička klupa
Bivši potpredsjednik HDZ-ove Vlade Damir Polančec zbog lažne studije je 15. listopada proglašen krivim za zlouporabu položaja i ovlasti i osuđen na godinu i tri mjeseca zatvora. Vukovarski odvjetnik Petar Miletić osuđen zbog toga što ga je poticao na to kazneno djelo zaradivši godinu dana zatvora te mu je zabranjeno bavljenje odvjetničkom praksom u naredne dvije godine. Obojica moraju platiti sudske troškove te uplatiti 500.000 kuna u državni proračun. Presuda je nepravomoćna. Obraćajući se Damiru Polančecu, sudac Turudić kazao je kako je kazneno djelo izvršio zato što je želio skupiti političke poene kod tadašnjeg šefa Vlade Ive Sanadera.
Bivši potpredsjednik osuđen je i na godinu dana uvjetno zbog afere reflektor, a tek nas očekuje veliko finale za suđenje u sudjelovanju u "aferi Spice", kao i u HEP-ovoj aferi prodaje struje TLM-u. U spisu koji broji više od 40 tisuća stranica iznose se sumnje da je bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec zajedno sa sedmoricom nekadašnjih menadžera iz Podravke i poslovnim partnerima oštetio tu tvrtku za oko 400 milijuna kuna. U aferi Podravka uz Polančeca za udruživanje zbog počinjenja kaznenih djela i zlouporabu položaja i ovlasti, pomaganje i poticanje na te zlouporabe i protuzakonito posredovanje terete se i bivši čelnici Podravke Darko Marinac, Zdravko Šestak, Josip Pavlović i Saša Romac te direktor splitske tvrtke SMS Srđan Mladinić, suvlasnik varaždinske tvrtke Fima Grupe Milan Horvat te odvjetnik Zoran Marković.
Maloljetnički zločin i preblaga kazna
Na Odjelu za mladež Općinskog kaznenog suda u Zagrebu 25. listopada izrečena je nepravomoćna presuda maloljetnim nasilnicima za brutalno premlaćivanje maturanta Luke Ritza u lipnju 2008. godine, od čega je mladić i preminuo. Presuda je izazvala oštre reakcije u javnosti jer je ocijenjena kao preblaga, te da sa sobom ne nosi primjerenu poruku mladim nasilnicima. Protiv prvooptuženog J.J. postupak je obustavljen jer je za vrijeme procesa već bio upućen na izdržavanje odgojne mjere u ustanovi pa se smatralo kako je time svrha kažnjavanja ispunjena.
Drugooptuženi R.L. nepravomoćno je osuđen na godinu dana zatvora. Trećeoptuženi M.K. je nepravomoćno osuđen na odgojne mjere. Ni to suđenje nije prošlo bez kontroverze. Naime, zagrebački vještaci tvrdili su da je aneurizma (nenormalno proširenje krvne žile) uzrokovala smrt mladića, dok su splitski i riječki tim smatrali da je uzrok smrti premlaćivanje. Upravo su oprečni nalazi zagrebačkoga i splitskoga tima bili motiv da se zatraži i treće vještačenje kojim bi se potvrdio točan uzrok smrti zagrebačkoga maturanta. "Ritz je preminuo od batina koje su mu zadala trojica napadača", bio je rezultat nadvještačkog nalaza liječnika iz Rijeke.
Suđenje godine izrodilo terorije zavjere za sljedeće godine
Za iznos od milijun i pol eura skupina koju je okupio Robert Matanić isplanirala je i počinila ubojstvo vlasnika Nacionala Ive Pukanića 23. listopada 2008. godine, prilikom čega je kao kolateralna žrtva stradao Niko Franjić, presuda je donesena 3. sudenog nakon devetomjesečnog suđenja šestorici optuženih za ubojstvo Ive Pukanića. Svi optuženi proglašeni su krivima te su zaradili ukupno 150 godina zatvorske kazne. Prvooptuženi Robert Matanić osuđen je na 33 godine, Luka Matanić na 16, Amir Mafalani na 16, Željko Milovanović na 40, Bojan Gudurić na 30, a Slobodan Đurović na 15 godina zatvora. Nalogodavac ubojstva ostao je nepoznat, kao i njegovi motivi. "Naručitelj postoji, a kada bude poznato njegovo ime, bit će poznat i njegov motiv", dio je "obrazloženja" presude iz usta sutkinje Ivane Kršul. "Moguće je da su neposredan povod ubojstva Pukanićevi članci, ali ne zna se koji točno. No, može se zaključiti kako iza ubojstva stoje iznimni financijski i osobni interesi, kao i moćna osoba koja je bila spremna platiti toliki iznos", dodatno "objašnjava" Kršul.
Iskaz krunskog svjedoka, kriminalca i ucjenjivača Tomislava Marijanovića, sud je proglasio vjerodostojnim, ističući da je isti zapečaćen iskazom Roberta Matanića, dokazanog kriminalca, od 22. prosinca. Teško je tada kompromitirana i policije koja je, kako se u završnici suđenja saznalo, imala saznanja da se u to vrijeme u centru grada sprema neko veliko ubojstvo. Taj je teški, i razotkriveni, propust relativno zataškan.
Afera Kamioni
Bivši ministar obrane Berislav Rončević 6. prosinca nepravomoćno je osuđen na četiri godine zatvora zbog optužbi da je državu oštetio za 10,2 milijuna kuna kupivši izravnom pogodbom skuplje i nekvalitetnije kamione za Hrvatsku vojsku. Njegov bivši pomoćnik i suoptuženik u aferi Ivo Bačić nepravomoćno je osuđen na dvije godine. Županijski sud u Zagrebu presudio je da će državi morati vratiti novac za koji su je oštetili.
Sud je zauzeo stav da su Rončević i Bačić zlouporabili položaj i ovlasti kada su od tvrtke Eurokamioni kupili 39 vojnih kamiona Iveco za 34,4 milijuna kuna, što je za 10,2 milijuna kuna više od cijene koju je na poništenom natječaju ponudila tvrtka MAN Importer. Pritom su za isti novac mogli nabaviti veći broj kvalitetnijih kamiona, ali su sve napravili kako bi pogodovali Ivecu, navodi se u obrazloženju. Sud je zaključio da počinjenjem ovog kaznenog djela nije dominiralo koristoljublje već svjesno pogodovanje tvrtki, no kako ona nije inkriminirana optužnicom sud se nije bavio pribavljanjem protupravne koristi. Indexov komentator Klauški u svojoj je kolumni sljedeći dan napisao: "Svi su znali da se radilo o korupciji. Svi su govorili kako je Rončević na toj aferi izvukao novac za HDZ. Pa čak je i Uskok dva tjedna prije presude plasirao u novine tvrdnju kako 'stara nagađanja o tome da je novac završio u crnom fondu sada dobivaju potvrdu'. Sve je to lijepo i dobro. Ali gdje su dokazi?" Dovoljno.
Gruntovcima kazne
Nakon suđenja koje je trajalo godinu i pol, Sudsko vijeće suca Ivana Turudića na Županijskom sudu u Zagrebu 29. prosinca nepravomoćno je osudilo 22 osobe iz postupka Gruntovec. Prvooptužena Jasenka Sili osuđena je na zatvorsku kaznu od godinu i devet mjeseci te joj je zabranjeno obavljanje zvanja dvije godine. Također mora vratiti protuzakonito stečenu imovinu. Četvero referenata osuđeno je na zatvorske kazne od šest do 15 mjeseci, dok su ostali dobili tek uvjetne kazne. Na uvjetne kazne od šest do devet mjeseci uz rok kušnje od jedne do tri godine osuđeno je 17 osoba, uglavnom građana koji su referentima i službenicima u zagrebačkoj i zaprešićkoj gruntovnici davali mito.