Foto: FAH

DOK se Donald Trump priprema za useljenje u Bijelu kuću, a Theresa May za "teški" Brexit, čini se da je EU sljedeća na redu za populističko previranje koje je obilježilo 2016. godinu.

Takozvana renacionalizacija politike, odnosno odbacivanje globalizacije i međunarodne suradnje koje je obilježilo svjetski poredak nakon Drugog svjetskog rata, dominantni je trend s obje strane Atlantika, piše CNN.

Europska unija mogla bi biti ozbiljno uzdrmana u sljedećih nekoliko mjeseci. Ovog vikenda talijanski premijer najvjerojatnije će izgubiti referendum o ustavnoj reformi koji je sam raspisao, što će gotovo sigurno značiti njegovu ostavku, a možda i pobjedu euroskeptičnog Pokreta pet zvjezdica na prijevremenim izborima.

Austrija će, također ove nedjelje, vjerojatno izabrati ekstremno desnog Norberta Hoffera za predsjednika na ponovljenim izborima, nakon što je tijesno izgubio na prvim izborima koji su poništeni zbog nepravilnosti.

Wilders najavljuje "europsko patriotsko proljeće"

U NIzozemskoj je PPV, antiislamska i anti-EU stranka Geerta Wildersa, prema anketama na drugom mjestu - odmah iza stranke VVD premijera Marka Ruttea. Pobijedi li na izborima sljedećeg ožujka, Wilders je najavio "europsko patriotsko proljeće" i obećao da će, po uzoru na Trumpa, "učiniti Nizozemsku ponovo velikom".

 Ali to nisu izbori koji briselskom establišmentu zadaju najviše glavobolje. Kritični izbori za budućnost EU su oni u dvije najveće i najutjecajnije članice: Francuskoj i Njemačkoj. Populističku pobunu protiv europskih integracija predvode Nacionalni front (FN) u Francuskoj i Alternativa za Njemačku (AfD).

U Francuskoj će vjerojatno pobijediti Fillon, u Njemačkoj Merkel

Malo je vjerojatno da će FN i AfD zaista pobijediti na izborima. Ono što je veća prijetnja EU je sve veće razilaženje u politici ove dvije zemlje, koje su od početka europskog projekta imale ključnu ulogu. Francuska se sve više okreće prema sebi i ostavlja Njemačku da sama vodi EU, sada kada je Velika Britanija napušta.

U Francuskoj će se u drugom krugu predsjedničkih izbora vjerojatno sučeliti liderica FN-a Marine Le Pen i kandidat desnog centra Francois Fillon. Fillon će vjerojatno pobijediti, ako je suditi prema posljednjim regionalnim izborima u kojima je FN dobila 6 milijuna glasova u prvom krugu, ali podbacila u drugom krugu.

Le Pen je dala sve od sebe da "detoksificira" stranku od njenih neonacističkih korijena, no za veliki dio Francuza FN je očito još uvijek previše "toksična".

Fillon, kojeg već uspoređuju s Ronaldom Reaganom i Margaret Thatcher, ima potpuno suprotan ekonomski program od Le Pen, koja snažno zagovara protekcionizam. No oboje se slažu u kritičnom stavu prema imigraciji i islamu te potrebi uzdizanja francuskog nacionalnog identiteta. Fillon, kao i Le Pen, odbacuje ideju da Francuska može biti multikulturalno društvo.

U Njemačkoj, Angela Merkel će, unatoč prijetnji zdesna, vjerojatno osvojiti četvrti kancelarski mandat, čime se naći pod golemim pritiskom "posljednjeg branitelja" liberalne demokracije i globalizacije, u svijetu koji u sve većoj mjeri odbacuje te ideale.