Foto: Hina

GOTOVO 450 znanstvenika iz Hrvatske i regije potpisalo je otvoreno pismo koje su uputili znanstvenici s Instituta za migracije i narodnosti, a kojim pozivaju na toleranciju, solidarnost i humanost spram izbjeglica umjesto predrasuda i ksenofobije. Želja im je, kažu, stvoriti tolerantniju atmosferu dobrodošlice za ljude koji od Hrvatske traže zaštitu.

"Svakodnevno svjedočimo medijskim izvještajima o stradanjima ljudi koji u izbjegličkim kolonama u našemu bliskom susjedstvu pokušavaju pronaći priliku za siguran i bolji život za sebe i svoju djecu. Osim osnovnog problema zadovoljavanja primarnih životnih potreba, na tom svom putu ugroženi su brojnim preprekama i otežavajućim okolnostima kojima se nastoji spriječiti njihov ulazak u (ili prolazak kroz) europske zemlje", stoji u uvodu otvorenog pisma dodavši da sve to pojačava patnju ljudi koji su domove napustili ne bi li pronašli sigurnost.

Izbjeglice, a ne avanturisti

U pismu se, nadalje, kaže da je riječ o prisilnim migrantima, a ne samo o migrantima kako se često piše po medijima.

"Svi su oni bili natjerani bježati iz svojih domova zbog spleta okolnosti i razloga koji se tiču političke, ratne i vojne ugroženosti, borbe za goli život te ekonomske depriviranosti koja je uzrokovana tim faktorima, kao i sve razornijim posljedicama klimatskih promjena. Stoga oni de facto jesu izbjeglice, a ne "avanturisti", "dezerteri", "lažne izbjeglice", "kriminalci" i "teroristi"", stoji u pismu.

Nasuprot ksenofobiji koja u društvu iz dana u dan postaje sve izraženija, članovi znanstvene zajednice pozivaju na toleranciju, solidarnost i humanost.

Kutina je dobar primjer

Članovi akademske zajednice upozoravaju kako je jako važno donositi što više izvještaja od ljudi koji su u kontaktu sa izbjeglicama, ali i razgovore sa samim izbjeglicama. Kao pozitivan primjer oni hvale grad Kutinu, u kojem je smješteno jedno od dva postojeća prihvatilišta za tražitelje azila u Hrvatskoj, koja potvrđuje prakse dobrog suživota s tražiteljima u tom gradu, razbijajući mitove kako je prisutnost tražitelja azila vodila većim stopama kriminala, porastu broja bolesti i slično. "Kutina je primjer dobre prakse – tolerancije i humanosti, koju može slijediti i ostatak Hrvatske", stoji u otvorenom pismu.

Informiranost je najbolja prevencija ksenofobnom ponašanju

Članovi akademske zajednice podsjećaju da su bolja informiranost, kritičko promišljanje i upoznatost s izbjeglicama osobno najbolja prevencija ksenofobnih stavova i ponašanja.

"Stoga kao znanstvenici pozivamo na umjerenu i odmjerenu retoriku svih uključenih u raspravu o ovoj temi, na objektivan i netendenciozan način, bez širenja straha i panike, već kroz jačanje tolerancije i solidarnosti", nastavlja se u priopćenju dodavši kako u Hrvatskoj postoje brojni propusti u sustavu pružanja izbjegličke zaštite, a to treba ojačati.

"Poučeni iskustvima humanosti i nesebičnosti kakve su iskazane izbjeglicama devedesetih godina 20. stoljeća, kao i primjerima zajedništva, pomaganja i solidarnosti u raznim kriznim situacijama poput prošlogodišnjih poplava, pružimo pomoć i podršku osobama koje svoju priliku za novi život traže prelazeći preko hrvatskoga teritorija ili ostajući na njemu", podsjećaju potpisnici ovog pisma koje u cijelosti možete pročitati ovdje.