Alarmantno stanje: U Hrvatskoj sve manje rođenih i više umrlih, a bit će još gore

Alarmantno stanje: U Hrvatskoj sve manje rođenih i više umrlih, a bit će još gore

Grafika: Index, dzs.hr

U HRVATSKOJ je već godinama negativan prirodni prirast, a prošle godine je dosegao vrhunac otkad se vode statistike. Prema prvim zabrinjavajućim podacima Državnog zavoda za statistiku, lani je umrlo 52.427, a rodilo se 39.596 djece.

Budući da se radi o 12.831 stanovnika manje to je kao da je u 365 dana nestao grad veličine Križevaca. U 2013. broj rođenih je bio 39.939, a umrlih 50.386 i tada je prirodni prirast bio u minusu za 10.447 ljudi.

Zbog nesigurnosti i nezaposlenosti sve manje beba

Moguće je da će brojke biti i dramatičnije jer analiza posljednjih desetak godina pokazuje da su prvi rezultati uvijek optimističniji od konačnih. Od 2006. do 2013. godine prvi su rezultati pokazivali od 700 do 1200 rođene djece više od stvarnog stanja. Radi se o standardnim pogreškama pri prikupljanju podataka.

"Broj od 39.596 živorođenih je najmanji broj od kada se može pratiti broj rođenih u Hrvatskoj, a to je od 1780. godine. Glavni razlozi za rušenje neslavnog rekorda su općepoznati - nedostatak adekvatne populacijske i obiteljske politike, nezaposlenost mladog stanovništva, neriješeno stambeno pitanje i nesigurna radna mjesta", rekao je Indexu demograf Nenad Pokos s Instituta "Ivo Pilar".

Ako se ništa hitno ne poduzme broj živorođenih ove godine biti će još manji pogotovo što u životnu dob između 26. i 33. godine, tj. u dob kada rađa najveći broj žena u Hrvatskoj, ulaze još malobrojnije generacije nego ranijih godina, objašnjava demograf.

Za koju godinu gubitak od gotovo 20.000 ljudi

Dodao je da je nepotrebno naglašavati što će se desiti za nekoliko godina kada će u to životno razdoblje ući generacije rođene početkom 1990-ih kada se zbog niskih stopa nataliteta počeo bilježiti prirodni pad stanovništva. I kod broja umrlih situacija će se uskoro znatno pogoršati jer u dob iznad 70 godina ulaze brojnije generacije rođene nakon završetka Drugoga svjetskog rata odnosno tzv. baby boom generacije rođene između 1946. i 1954. godine.

"Ako smo prošle godine prirodnim putem izgubili grad veličine Trogira (13 tisuća stanovnika) uz nepromijenjene trendove za koju godinu možemo očekivati gubitak naselja veličine Đakova ili Petrinje (19,5 tisuća stanovnika). Baratajući ovim podacima više ne možemo govoriti o uzbuni ili alarmu jer se napokon moraju donijeti i poduzeti adekvatne mjere za opstanak hrvatskog stanovništva", upozorava Nenad Pokos.         

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Lani je, objavio je DZS, sklopljeno 19.329, a razvedeno 6.546 brakova, što također pokazuje negativan trend budući da je primjerice 2012. sklopljeno 1000 brakova više, a razvedeno tisuću brakova manje.

Statistika 2013.: Muškarci umirali sa 71,9 godina, a žene sa 79

Stopa nataliteta (živorođeni na 1 000 stanovnika) u 2013. iznosila je 9,4, dok je stopa totalnog fertiliteta iznosila 1,46, što je znatno ispod razine jednostavne reprodukcije (2,1). Kao i u prethodnoj godini, tako je i u 2013. najviše bilo prvorođene djece, i to 46,1%, drugorođene 35,0%, trećerođene 12,4% te četvrtorođene i višerođene 6,5%.

Izvan braka rođeno je 6 442 živorođene djece, tj. 16,1% od ukupno živorođene djece. Prosječna starost majke pri prvom porodu u blagom je porastu već dugi niz godina, npr. u 1968. iznosila je 22,8, a u 2013. iznosila je 28,3 godinu.  U 2013. umrlo je 50 386 osoba (49,6% muškaraca i 50,4% žena), što je za 2,6% manje nego u prethodnoj godini. Stopa mortaliteta (umrli na 1 000 stanovnika) u 2013. iznosila je 11,8. 

Muškarci su u prosjeku umirali sa 71,9 godina, a žene sa 79,0 godina.  U 2013., i u prethodnim godinama, najviše je osoba umrlo zbog bolesti cirkulacijskog sustava (41,8% muškaraca i 54,3% žena) i novotvorina (32,1% muškaraca i 23,6% žena).

U deset godina odselilo 100 tisuća ljudi

Prema nekim analizama lani se iselilo oko 30.000 ljudi, rekao je početkom godine na HRT-u Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu. U 2013. godini prema podacima Državnog zavoda za statistiku 15.262 osobe odselile su se u inozemstvo.

Gotovo 100 tisuća ljudi iselilo se iz Hrvatske u proteklih 10 godina, kažu podaci DZS-a. Zabrinjavajuće je što zemlju napuštaju mladi i mahom visokoobrazovani ljudi. To ne čudi ako se zna podatak da se samo lani ukinulo 25.000 radnih mjesta.

"Od ulaska u Europsku uniju suočeni smo s masovnim odlaskom mladih u inozemstvo što je proteklih nekoliko mjeseci poprimilo zabrinjavajuće razloge. Točan broj iseljenih stanovnika Hrvatske nemoguće je iskazati jer još uvijek relativno velik broj stanovnika koji iseli iz Hrvatske ne odjavi i svoje prebivalište u Ministarstvu unutarnjih poslova. Stoga imamo apsurdnu situaciju da o broju iseljenih građana npr. u Njemačku baratamo njemačkim podacima koji su znatno precizniji od naših", kaže demograf Nenad Pokos.

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara