Austrija razmišlja o oduzimanju vlasništva nad rodnom kućom Adolfa Hitlera

Austrija razmišlja o oduzimanju vlasništva nad rodnom kućom Adolfa Hitlera

Screenshot: YouTube

AUSTRIJSKA vlada ispituje sve opcije kako bi došla u posjed Hitlerove rodne kuće, za koju vlasnica ne mari previše, i tako se napokon riješi velike političke glavobolje.

Kuća u kojoj se 1889. rodio Adolf Hitler prazna je četiri godine, i to se vidi. Plijesan probija žutu fasadu, a drvenim prozorskim okvirima treba svježe bijele boje.

Kuća je u privatnom vlasništvu Gerlinde Pommer. Ona se opire nastojanjima da kuća dobije svrhovitu namjenu, ali je austrijska vlada sve više pritišće ne bi li se riješilo to osjetljivo političko pitanje.

Samozatajna umirovljenica

Republika Austrija i grad Braunau iznajmljuju kuću od te samozatajne umirovljenice od 1972. godine. Država i grad dali su zgradu u podnajam obrtničkoj radionici za invalide. Bilo je to vrlo simbolično jer su hendikepirane osobe bile sustavno proganjane za Hitlerova nacističkog režima.

"Svi su korištenje kuće za tu namjenu gledali pozitivno", kaže Florian Kontanko iz mjesne udruge za suvremenu povijest.

No, kad je Pommer 2011. odbila da se kuća preuredi za potrebe osoba s invaliditetom, radionica se iselila.

"Njezini motivi nisu jasni", rekao je Kotanko.

"Ostavljanje kuće praznom nije u interesu ministarstva unutarnjih poslova", kaže njegov glasnogovornik Karl-Heinz Grundboeck.

Prije godinu dana ministarstvo je predložilo da se u kuću smjesti centar za izobrazbu odraslih ili mjesna socijalna služba, a dalo je i ponudu da je kupi.

Vlasnica nije odgovorila.

Izvlaštenje

Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Moramo proširiti opcije", govori Grundboeck misleći na mogućnost da se izvlasti Pommer.

Ministarstvo je zadužilo pravne stručnjake da ispitaju takvu mogućnost i u sljedećih nekoliko tjedana očekuje odgovor.

To bi, međutim, zakonski moglo biti teško izvedivo, osim, tvrdi vodeći austrijski profesor prava, ako Pommer ne namjerava kuću pretvoriti u Hitlerov spomen-dom ili nešto drugo što bi ga veličalo.

"Ne možete samo tako izvlastiti nekoga", rekao je stručnjak za ustavno pravo Heinz Mayer za list "Oberoesterreichische Nachrichten".

Braunau, grad sa 16.300 stanovnika uz granicu s Njemačkom, dugo je radio na tome da se pomiri s činjenicom da je Hitlerovo rodno mjesto.

Kotankova udruga organizira konferencije, ulice su dobile nazive po žrtvama nacizma i borcima otpora, a kamen iz obližnjeg logora Mauthausena postavljen je ispred kuće kao spomenik. "Za mir, slobodu i demokraciju. Nikad više fašizma. Milijuni mrtvih nas opominju", stoji na natpisu.

Mjesto hodočašća

No, Hitlerova kuća i dalje ima veliku ulogu u svijesti mještana, kaže gradonačelnik Johannes Waidbacher. "Naš je cilj da učinimo sve što možemo da kuća ne postane mjesto hodočašća neonacista", dodaje.

Ima ideja koje idu u suprotnome smjeru. Antinacistička skupina "Exit Deutschland" predložila je da se u kuću smjesti centar koji bi pomagao neonacistima da se odreknu svojih uvjerenja i napuste krajnju desnicu po uzoru na sličan program koji se uspješno provodi u Njemačkoj.

Međutim, za provedbu bilo koje ideje najprije treba riješiti problem s vlasnicom. Osim izvlaštenja, Austrija bi mogla otkazati ugovor o najmu i tako Pommer uskratiti za mjesečnu rentu od 4.800 eura, a sebi priskrbiti prednost u pregovorima.

Postojala je još jedna opcija koja bi Austriju i Braunau oslobodila tog tereta. Na kraju Drugoga svjetskog rata, u svibnju 1945. američke postrojbe oslobodile su Braunau.

Da su Amerikanci bili malo manje savjesni u "čišćenju" grada, posljednja postrojba Wermachta bila bi stigla ispuniti posljednju zapovijed: Hitlerovu rodnu kuću razoriti eksplozivom.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara