BBC predstavlja Hrvatsku uoči ulaska u EU: Pet priča o životu i radu u Zagrebu

BBC predstavlja Hrvatsku uoči ulaska u EU: Pet priča o životu i radu u Zagrebu

Screenshot: BBC

NA NASLOVNICI portala britanskog javnog servisa BBC osvanula je ovih dana rubrika "Croatia Direct". Kroz ovu rubriku BBC predstavlja Hrvatsku svojim čitateljima povodom njenog skorog ulaska u Europsku uniju.

U tekstu s osnovnim podacima, svojevrsnom "profilu Hrvatske", tako se navodi da je Hrvatska nezavisnost proglasila 1991. godine, nakon čega su uslijedile četiri ratne godine i desetljeće nacionalističke vladavine Franje Tuđmana.

"Do 2003. Hrvatska je dovoljno napredovala u ostavljanju naslijeđa tih godina iza sebe da se prijavi za članstvo u EU", piše BBC, koji navodi da su pregovori bili blokirani sve do hapšenja generala Ante Gotovine, kojeg je Haški sud teretio za ratne zločine.

Posebno se BBC osvrće na Tuđmanove godine, naglašavajući gušenja građanskih i ljudskih prava. Tadašnji HDZ BBC opisuje kao "stranu ukaljanu korupcijom". U tekstu se navodi da je i nakon Tuđmanove smrti veliki problem u Hrvatskoj predstavljao organizirani kriminal i nasilje koje ga prati.

Zadnjih godina, piše BBC, Hrvatska je obilježena dubokom ekonomskom krizom. U recesiju, koja traje i dalje, upali smo 2009. godine. Kao glavnu gospodarsku granu Hrvatske BBC ističe turizam. Navode da je Hrvatska vrlo popularna među turistima zbog prirodnih ljepota i predivne obale.

Živjeti i raditi u Zagrebu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, puno zanimljiviji su tekstovi u kojima BBC Hrvatsku predstavlja kroz živote njenih građana. Novinarka britanskog javnog servisa Kasia Madera doputovala je u Zagreb, gdje je upoznala petero ljudi koji se bave različitim poslovima i o njima napravila reportažu.

U reportaži su predstavljeni iznajmljivač Segwayja, kumica s Dolca, inženjer koji radi na izradi električnih automobila, liječnik opće prakse i kuhar u jednom od zagrebačkih restorana.

Snježana Polić koja radi na Dolcu prepričala im je svoj dan: ustaje u četiri ujutro kako bi na tržnici prodavala proizvode koje uzgaja njena obitelj. "Volim razgovarati s mušterijama, poznajem ih po imenu. To je divan posao", kaže Snježana, koja tvrdi da joj nedostaje cjenkanje s mušterijama. "Danas imamo fiksne cijene, a cjenkanje daje šarm tržnici".

Zvonimir Tkalec je turistički vodič, koji se bacio u biznis s iznajmljivanjem Segwayja turistima. "Ne mogu se zamisliti da radim nešto statično, u nekakvom uredu", kaže Zvonimir koji se u Zagreb vratio nakon nekoliko godina rada u Španjolskoj. Mjesečno, kako kaže, zarađuje oko 900 dolara i nada se da će se standard života u Hrvatskoj poboljšati kada uđemo u EU.

Kristijan Misirača je kuhar u restoranu u centru Zagreba. "U ovom poslu postoje tri pravila: lokacija, lokacija i lokacija. Nema veze koliko vam je dobra hrana ako ljudi ne znaju gdje ste", kaže Kristijan, koji tvrdi da je kuharski posao naporan, ali ne može zamisliti da bi radio išta drugo.

Albert Salicuna je inženjer koji surađuje u izradi prvog hrvatskog električnog automobila. "Kada sam bio dijete, često sam se igrao s Lego kockicama. Sada radim gotovo kao da se igram", kaže Albert, koji tvrdi da su automobili njegova strast. "Mislim da je ovo posao iz snova za svakog mehaničkog inženjera", kaže Albert.

Dragan Soldo je liječnik opće prakse. Svaki dan pregleda 60 do 70 pacijenata. "Telefon ne prestaje zvoniti", kaže Zvonimir. Svjestan je da bi odlaskom u inozemstvo mogao zarađivati puno više nego u Hrvatskoj, ali o tome ne razmišlja. "Ponosan sam što sam prvi doktor u svojoj obitelji i nemam namjeru biti doktor u nekoj drugoj zemlji", kaže Dragan.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara