Foto: Hina

SPLITSKI gradonačelnik Ivo Baldasar koncem prošle godine dao je iskaz Državnom odvjetništvu u sklopu istrage nestanka 70 milijuna kuna namjenskih sredstava za sanaciju smetlišta Karepovac koje su Splićani prikupljali od 2001. godine. Postoji sumnja da je novac nenamjenski potrošen za razne namjene, među ostalim i za financiranje Zapadne obale pred Kerumovim hotelom Marjan, o čemu je već bilo govora. Unatoč tome, što sredstava za Karepovac nema, a što je i osobno potvrdio prosvjednicima na Karepovcu prije dva mjeseca, splitski gradonačelnik smatra da nije napravljena šteta Gradu Splitu i da se radilo o legitimnoj političkoj odluci Kerumove administracije.

Baldasarova izjava je u najmanju ruku neočekivana jer je dana u svojstvu zakonskog zastupnika pravne osobe kojoj nedostaje 70 milijuna kuna namjenski prikupljanih sredstava. Izjava je zanimljiva i u toliko što uvelike slabi poziciju optužbe u eventualnom dokazivanju možebitnog kaznenog djela nenamjenskog trošenja namjenskih sredstava.

Svakako je zanimljivo da se pola godine kasnije, tijekom prosvjeda na Karepovcu, Baldasar medijima povjerio kako DORH ne nalazi obilježja kaznenog djela u ovom slučaju. Takva interpretacija možda i nije pretjerana ako se zna da je upravo on, kao predstavnik Grada Splita, izjavio kako nema štete.

Vučetić: Mogle su biti i ovrhe...

Ljiljana Vučetić, šefica financija Grada Splita, također nam je neizravno priznala da sredstava za Karepovac više nema, ali smatra da se ne može govoriti o tome kako je 70 milijuna kuna otišlo na Zapadnu obalu. Gdje je novac završio ipak nije otkrila, već je dala općenit odgovor. Zanimao nas je stav pročelnice Vučetić jer je kao jedan od razloga zbog kojih sredstava za Karepovac više nema, navedeno i to da Grad Split ima samo jedan račun.

"Ne znam na osnovu čega konstatirate da su sredstva potrošena za Zapadnu obalu. Knjigovodstveno gledano, Grad je po završnom računu svake godine uredno iskazao višak ovih namjenskih sredstava i uredno evidentirao prihode i rashode za ovu namjenu. Dakle, sve je prikazano jasno i transparentno. Sukladno članku 60. Zakona o proračunu, Grad ima jedan račun za sva plaćanja i financijske transakcije. Čak i u slučaju mogućnosti postojanja posebnog računa, nema zaštite od niza ovrha koje Grad svake godine ima. Dakle, kada se provodi ovrha, ona se provodi po svim računima pravne osobe. Ako se uzme u obzir da su posljednjih godina ovrhe iznosile više od 70 milijuna kuna, moglo bi se konstatirati da su sredstva Karepovca "potrošena" za pravomoćne i ovršne sudske presude, a ne za Zapadnu obalu. Konstatacije koje navodite u svom pitanju su proizvoljne i doista ne odgovaraju činjenicama. Ono što je važno jeste da su sredstva za Karepovac uredno iskazana i evidentirana i bit će u cijelosti utrošena za namjenu za koju su i prikupljena u trenutku kada se započne s realizacijom projekta", glasi odgovor pročelnice Vučetić. 

Ispražnjen račun, a nema štete?!

Direktora Čistoće Miroslava Delića pitali su prije dva mjeseca na Karepovcu kakvo je stanje na računu za sanaciju Karepovca.

"10 milijuna kuna", kazao je Delić, i tih 10 milijuna kuna je upravo ono što se godišnje uprihodi.

Odmah je Baldasar razjasnio.

"Račun je pred godinu dana bio nula. Ispražnjen u potpunosti. I mi smo sad počeli prikupljati. Na računu je trebalo biti 73 milijuna kuna, a ima ih 10", kazao je Baldasar. 

Čudna je ova Baldasarova matematika. Ispražnjen račun, a u isto vrijeme, nema štete.

Odgovor na pitanje o namjenskim sredstvima za Karepovac tražio je i bivši gradski vijećnik Luka Roguljić. U rujnu 2011. godine radilo se o 50 milijuna kuna. Pročelnica Vučetić odgovorila mu je tada da je potrošeno za komunalu. A kako je jedina komunala u to vrijeme takvog obujma bila Zapadna obala, nije trebalo previše mozgati odakle sredstva. Kako je Kerumov mandat potrajao još dvije godine, potrošeno je još 20-ak milijuna kuna, odnosno, počišćen je račun, da se poslužimo Baldasarovim terminom.

"Nikada se nije saznalo gdje su ti novci završili", kazao nam je Roguljić.

Baldasar štiti Keruma jer mu treba u Gradskom vijeću

Svakako se na kraju postavlja i pitanje motiva zbog čega gradonačelnik Baldasar uzima u zaštitu Keruma.

Pitali smo Baldasara kako misli vratiti potrošena namjenska sredstva jer je Kerum u projekcijama budućih gradskih proračuna planirao da se sredstva za Karepovac vraćaju puno bržim tempom od onih standardnih 10 milijuna kuna. Na to pitanje odgovor nismo dobili.

Jasno je da će ovom dinamikom za prikupljanje ovom dinamikom vraćanje potrošenih sredstava trajati gotovo cijelo desetljeće, puna dva mandata od po četiri godine.

Baldasar je na suočavanju sa prosvjednicima, stanarima Karepovca, obećao da će se nešto riješiti do kraja njegovog mandata, no to je nemoguće, jer sve i da postoji nekakav plan što s Karepovcem, nema sredstava koje je Kerum potrošio. Baldasar ne vidi štetu, što ne čudi, jer mu je Kerum neophodan za podršku u Gradskom vijeću. Bez pet ruku HGS-a, Baldasar nema većinu i sasvim sigurno i u tome treba tražiti motive za davanje ovakve izjave pred Državnim odvjetništvom.

Na što bi sličilo kada bi Baldasar rekao da je Kerum napravio štetu? Bi li mu ovaj i dalje držao stranu u Gradskom vijeću? Teško. 

Na Karepovcu se i dalje muče dok se HDZ i SDP prebacuju odgovornošću

Najteže je svakako ljudima s Karepovca koji se guše u smradu i zazivaju inspekcije i državni aparat ali oni nemaju odgovor na njihove zahtjeve. Lokalna vlast također.

Gradonačelnik Baldasar kaže da nema rješenja dok se ne riješi problem sa županijskom spalionicom u Lećevici, župan Zlatko Ževrnja kaže da Karepovac nije u njihovoj ingerenciji. SDP i HDZ se međusobno prebacuju onim za što nisu nadležni, a u isto vrijeme nema pomaka u onome za što jesu nadležni i ništa se ne radi na rješavanju urgentnog splitskog problema. Zapravo, nije da se ne radi. Potrošio se novac, a Grad Split tvrdi da nema štete.

Kada se prisjetimo odlučnosti Ive Baldasara da po svaku cijenu spriječi komercijalizaciju Zapadne obale, situacija postaje još dramatičnija. Naime, sve i ako se novac s Karepovca potrošio za Zapadnu obalu, a po svemu sudeći jest, i to u velikoj mjeri, najgore što Kerumov nasljednik može napraviti je da atraktivan i skupi gradski sadržaj ne komercijalizira i time propusti priliku da u gradsku blagajnu vrati makar dio namjenskih sredstva koja su nenamjenski potrošena. A upravo to se i događa.