Banke: Prijedlog zakona o potrošačkom kreditiranju je protuustavan!

Banke: Prijedlog zakona o potrošačkom kreditiranju je protuustavan!

Foto: scx.hu

UKUPAN godišnji financijski učinak predloženih izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju na bankarski sektor doseže gotovo 760 milijuna kuna, odnosno oko dvije petine procijenjene neto dobiti banaka za 2013. godinu, a najveći učinak, od 645,2 milijuna kuna, imalo bi smanjenje kamatne stope na kredite u švicarskim francima, procjene su Hrvatske narodne banke.

U središnjoj banci ocjenjuju da bi predviđene izmjene tog zakona mogle imati višegodišnji negativan učinak na prihode banaka pa bi ukupan kumulativni učinak izmjena Zakona mogao biti mnogostruko veći.

To bi moglo utjecati i na mogućnost i potencijal banaka da odobravaju nove kredite, kao i njihovu sposobnost apsorpcije nepovoljnih šokova iz okružja, a moglo bi potaknuti i snažnije razduživanje banaka, upozoravaju iz HNB-a u Bilješci o očekivanim učincima prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, objavljenoj u sklopu Informacije o gospodarskim kretanjima.

Navode kako najveći učinak na prihode banaka ima primjena povijesnog LIBOR-a na kredite u švicarskim francima (od 645,21 milijun kuna), dok je učinak uvođenja ograničenja visine kamatnih stopa na stambene kredite i kamatnih stopa na ostale potrošačke kredite znatno blaži. Učinak ograničenja kamatnih stopa na stambene kredite procjenjuje se na 28,67 milijuna kuna, a ograničenja kamatnih stopa na potrošačke kredite na 84,88 milijuna kuna.

Iz HNB-a podsjećaju kako se najznačajnije promjene u prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju u usporedbi s važećim Zakonom odnose na izbor parametara koji zajedno s fiksnom maržom određuju promjenjivu kamatnu stopu, limitiranje promjenjivih kamatnih stopa na kredite sve dok je aprecijacija tečaja strane valute u odnosu na kunu veća od 20 posto (u praksi bi se to odnosilo na limitiranje kamatnih stopa na kredite u švicarskim francima koje su banke odobrile ranijih godina) te na određivanje najviše dopuštene razine kamatnih stopa na stambene i ostale potrošačke kredite.

Izbor parametra, ili referentne kamatne stope koja određuje moguće varijacije promjenjive kamatne stope, u slučaju portfelja prije odobrenih kredita u švicarskim francima svodi se na uporabu LIBOR-a za švicarski franak. LIBOR na švicarski franak vrlo je slabo povezan s kretanjem troška financiranja banaka i drugim parametrima koji utječu na formiranje cijene kredita, kažu iz HNB-a.

Raznoliki učinci LIBOR-a

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Navode kako bi zbog činjenice da LIBOR ne odražava trošak financiranja banaka, primjena LIBOR-a kao parametra rezultirala vrlo raznolikim učincima na teret otplate kredita u švicarskim francima koji bi ovisili gotovo isključivo o trenutku odobravanja kredita.

Tako bi se nekim dužnicima (s kreditima odobrenima u 2007. i 2008. godini) kamatne stope smanjile otprilike na 1 posto, što bi im značajno smanjilo i iznose mjesečnih otplata. Kamatne stope i otplate tek bi se neznatno smanjile ostalim dužnicima sa stambenim kreditima u švicarskim francima, tako da bi ostale u rasponu između 4 i 5 posto ili čak i iznad njega, napominju analitičari središnje banke.

Ističu kako bi predloženi model regulatorne intervencije stoga rezultirao vrlo visokom, arbitrarno generiranom disperzijom kamatnih stopa na postojeće stambene kredite u švicarskim francima.

Isto tako, dodaju, u slučaju postupnog slabljenja švicarskog franka u odnosu na kunu, trajanje učinaka ovako izmijenjenog Zakona razlikovalo bi se od dužnika do dužnika.

Primjerice, uz aktualnu razinu tečaja švicarskog franka prema kuni navedene odredbe ne bi se odnosile na klijente koji su podigli kredite na samom početku 2003., dok bi se odnosile na one koji su ih podigli sredinom iste godine, pri čemu je razlika u tečaju po kojemu su podizali kredite minimalna.

Osim toga, takvo bi se stanje moglo kontinuirano mijenjati zbog uobičajenih fluktuacija tečaja pa bi se dužnici mogli naći u situaciji da se u jednom mjesecu na njih primjenjuju novi uvjeti otplate kredita, a već bi se idućeg mjeseca mogli vratiti prethodno važeći, navode iz HNB-a.

HUB upozorava na manjkavosti konačnog prijedloga Zakona

Izvršni odbor Hrvatske udruge banaka (HUB) na sjednici održanoj u ponedjeljak, 14. listopada 2013., raspravljao je o Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, priopćeno je iz HUB-a.

Izvršni odbor HUB-a u svome priopćenju želi upozoriti hrvatsku javnost te nadležna tijela i institucije na ozbiljne manjkavosti konačnog prijedloga Zakona koji je višestruko protivan načelima i odredbama Ustava RH.
 
U HUB-u smatraju da bi prihvaćanje ovako formuliranog Prijedloga dovelo bi do daljnje eskalacije pravne nesigurnosti, kršenjem načela zabrane retroaktivnosti i ignoriranjem obveze poštivanja sklopljenih ugovora.
 
Izvršni odbor HUB-a apelira da se Prijedlog odbaci iz sljedećih razloga: 
  1. konačni prijedlog zakona ne poštuje ustavno načelo trodiobe vlasti,
  2. prijedlogom se “de facto” devalvira Zakon o obaveznim odnosima i postojeći Zakon o potrošačkom kreditiranju,
  3. bez ustavnopravnog opravdanja retroaktivno se intervenira u sklopljene ugovore,
  4. bez ustavnopravnog opravdanja Prijedlog ograničava poduzetničku slobodu,
  5. članak 11a st.5 višestruko je diskriminatoran – stavlja u nejednak položaj štediše (kreditore) i dužnike,
  6. prijedlog diskriminira ne samo zajmoprimce u jednoj valuti u odnosu na zajmoprimce u drugim valutama, nego stavlja u nejednak položaj i dužnike u istoj valuti, ovisno o slučajnim okolnostima u vrijeme sklapanja ugovora o kreditu
  7. prijedlog je neprovediv i to na način da teret neprovedivosti pod prijetnjom prekršajnih sankcija stavlja samo jednoj ugovornoj strani, kreditoru, što je samo najzornija ilustracija višestruke neustavnosti Prijedloga,
  8. ograničavanje kamatnih stopa suprotno je praksi EU i preporukama EK te vodi do nestanka određenih kreditnih proizvoda i posljedično –  dio populacije potiskuje na sivo tržište.
Izvršni odbor Hrvatske udruge banaka želi naglasiti i da se u Obrazloženju prijedloga izmjena Zakona spominje potreba zaštite najugroženije skupine građana, ali se pri tome ne navodi analiza na temelju koje se takva nakana može utemeljiti, niti  pokazuje da predložene izmjene tu svrhu mogu postići, smatra HUB.
 
Nadalje navode, da prema podacima hrvatskih kreditnih institucija postoje ogromne razlike u strukturi osoba zaduženih u valuti na koju bi se ovakav prijedlog odnosio (CHF) i onih koji doista jesu socijalno ugroženi. Mnogi dužnici u CHF su kupovali apartmane za iznajmljivanje, ili luksuzne nekretnine za stanovanje i ni u kojem slučaju se ne mogu smatrati socijalno ugroženima.
 
Stoga, predložena masivna prinudna redistribucija financijske imovine u korist jedne skupine građana, manjine korisnika kredita, koja se zadužila u CHF, a ne u kuni ili EUR-u, ne samo što je protuustavna i diskriminatorna, nego ne može biti općenito opravdana ni u kontekstu vođenja socijalne politike, smatraju u HUB-u.
 
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara