Cijene goriva u Europi: Hrvatska jedna od rijetkih koja je prošle godine zabilježila rast cijena

Cijene goriva u Europi: Hrvatska jedna od rijetkih koja je prošle godine zabilježila rast cijena

Foto: Hina

DOK SU se svjetske cijene sirove nafte počele kretati opadajućom godišnjom krivuljom još u kolovozu 2014. godine, maloprodajne su cijene goriva i maziva za automobile na hrvatskom tržištu na godišnjoj razini počele padati tek tijekom posljednja dva mjeseca 2014. godine, sa značajnijim padom u prosincu (-5,8%). Hrvatska se po tome izdvaja od ostalih članica Unije kod kojih je čak u većem dijelu godine, a osobito u drugom, zabilježen godišnji pad cijena goriva, stoji u analizi Hrvatske gospodarske komore o kretanju cijena sirove nafte.

Na prosjeku 2014. godine uočena je razlika između Hrvatske i velike većine ostalih članica: Hrvatska je s prosječnim rastom ovih cijena od 1,9% među samo četiri članice (uz Rumunjsku, Cipar i Češku) u kojima je uopće realiziran rast, dok je kod preostalih 24 članice realiziran pad od najnižih -1,4% na Malti do najoštrijih -5% u Ujedinjenom kraljevstvu. Prosječan je pad na razini područja cijele EU iznosio -3,3%.



Hrvatska uvozom zadovoljava oko 85% potreba za sirovom naftom te oko 40% za rafinerijskim proizvodima. Razlog tromijeg pada cijena u Hrvatskoj u odnosu na pad svjetskih sijena sirove nafte leži u nekoliko elemenata: od tečaja  (deprecijacija kune prema USD) i nedavne liberalizacije tržišta naftnih derivata (postoji prostor za razvoj konkurencije) do dublje i dugotrajnije opće gospodarske krize u usporedbi s ostalim članicama EU.

"Prigušenije koristi"

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Smatraju kako bi zbog tromosti tržišta te koristi u Hrvatskoj biti nešto prigušenije nego u nekim drugim članicama EU, osobito ako se trend oštro preokrene ili se trenutne cijene nafte ne zadrže duže razdoblje. Ušteda bi kućanstvima i pojedincima ostavila dio raspoloživog dohotka koji bi se trebao preliti u povećanu potrošnju.

"U Hrvatskoj tu vidimo ograničenje u kontekstu visoke zaduženosti stanovništva zbog čega je za očekivati kako će se tim viškom dohotka pokrivati u većoj mjeri dugovi, a u manjoj će se preliti u povećanu potrošnju", stoji u analizi.

Koristi od nižih cijena derivata trebao bi imati i poslovni sektor uslijed nižih ulaznih troškova proizvodnje, no prijenos tog impulsa prema nižim je cijenama finalnog proizvoda i ovdje ograničena. Niži će troškovi olakšati poslovanje poduzeća koja su u financijskim poteškoćama zbog dugogodišnje krize.

"Niži troškovi samo će olakšati poslovanje i preživljavanje, ali neće omogućiti i snižavanje finalnih cijena roba i usluga što bi se onda snažnije disperziralo u potrošnji", stoji u analizi.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara