Foto: Hina

NAPLATA alimentacije od baka i djedova kao "obveznika uzdržavanja" definirana je još starim Obiteljskim zakonom iz 2003. godine, no stari model prema kojemu se naplaćivanje alimentacije provodilo nadopunjen je Zakonom o privremenom uzdržavanju te novim Obiteljskim zakonom, koji stupaju na snagu prvog rujna, kako bi se doskočilo činjenici da u Hrvatskoj čak dvije trećine roditelja ne plaća alimentaciju.

Samo u 2013. godini doneseno je 3356 odluka o uzdržavanju djece te 2470 odluka o privremenom uzdržavanju djece.

Ukoliko "obveznik uzdržavanja" ne plaća alimentaciju, centri za socijalnu skrb donose odluku o privremenom uzdržavanju djeteta, što znači da se alimentacija plaća iz državnog proračuna, u visini od polovice minimalnog novčanog iznosa za mjesečno uzdržavanje. Ukupni iznos koji je država isplatila majci za uzdržavanje kasnije centar za socijalnu skrb naplaćuje od "obveznika uzdržavanja", što je prvotno roditelj koji ne stanuje s djetetom, a potom i  baka i djed po roditelju koji ne stanuje s djetetom.

To znači da ukoliko roditelj koji ne stanuje s djetetom ne plaća alimentaciju, drugi roditelj dolazi u centar za socijalnu skrb, gdje daje izjavu o tome kako obveznik uzdržavanja ne ispunjava svoje obveze, nakon čega centar donosi odluku o privremenom uzdržavanju djeteta, a novac se isplaćuje iz državnog proračuna.

Poslije centar za socijalnu skrb od roditelja koji ne stanuje s djetetom potražuje povrat svih sredstava koje je država isplatila za uzdržavanje djeteta.

Isti postupak vrijedi i kada su obveznici uzdržavanja baka i djed. Nakon što roditelj koji uzdržava dijete u centru za socijalnu skrb izjavi kako alimentaciju ne plaćaju baka ili djed, centar donosi odluku o privremenom uzdržavanju djeteta, a iznos se kasnije opet naplaćuje od obveznika.