Ekonomska analiza: Evo kako nas je Linićeva politika dovela do depresije!

Ekonomska analiza: Evo kako nas je Linićeva politika dovela do depresije!

Foto:  Dragan Matić, Admir Buljbašić, Goran Mehkek (Cropix)

NAKON godinu i pol dana mjere i potezi koje su vukli prije svega ministar financija Slavko Linić i premijer Zoran Milanović postali su vidljivi. Naime, stanje u državnoj blagajni za prvo tromjesečje ove godine je katastrofalno; država je potrošila 30,8 milijarda kuna, a u proračun je prikupila gotovo 25 milijarda kuna što je minus od 5,8 milijardi kuna.  
 
Nema hrabrosti za strukturne reforme i pogrešni potezi 
 
Ako se pogleda isto razdoblje prošle godine tada je vidljivo da su prihodi pali za 340 milijuna kuna i to unatoč znatnom povećanju PDV-a, a "štedljivi" proračun doveo je do toga da su rashodi u prva tri mjeseca 2013. godine veći za 1,3 milijardi kuna nego u prvom tromjesečju 2012. godine.  
 
Sugovornici Indexa slažu se kako su katastrofalne brojke izravni rezultat restriktivnih poreza koje je uvela nova vlast, povećanja cijene energenata te smanjivanja državne potrošnje. Sve su to mjere koje je ministar Linić vukao kako bi nas izvukao iz krize. Umjesto naznaka izlaska iz krize Hrvatska se nalazi u depresiji s obzirom da razdoblje recesije traje još od 2009. godine.
 
Isto tako, svi naši sugovornici se slažu kako ekonomska kriza u Hrvatskoj nema gotovo nikakve veze sa situacijom u svijetu, već je za ovako stanje izravni krivac nerješavanje nagomilanih problema iz ranijeg razdoblja, pomanjkanje hrabrosti i volje za strukturne reforme te krivi potezi Vlade Zorana Milanovića koji su nas, umjesto da potaknu rast BDP-a, gurnuli dublje u krizu.  
 
Jurčić: Loša situacija je posljedica Vladinih koraka, a ne situacije u svijetu!
 
"Proračunski prihodi su pali zbog toga jer pada proizvodnja kao i potrošnja. S druge strane rashodi su čista politička odluka. Politički se odlučuje o rashodima, a s obzirom na veliki nesrazmjer u planiranim prihodima i rashodima očigledno je da su se u Banskim dvorima itekako preračunali u svojim predviđanjima", kaže ekonomski analitičar Ljubo Jurčić dodajući kako je već sada sasvim izgledno da bi nas do kraja godine mogao "dočekati" još jedan rebalans proračuna. 
 
Jurčić tako kaže da smo sada morali rebalansirati oko 800 milijuna kuna, a do kraja godine morat ćemo rebalansirati dodatnih 1,5 milijardi kuna. 
 
"Loša situacija izravna je posljedica vladinih koraka, a ne situacije u svijetu. U našem okruženju imate primjerice za nas vrlo bitnu Italiju koja je negativna, ali su za nas isto tako bitna gospodarstva Njemačke i Austrije čija privreda raste. Raste i gospodarstvo Srbije koja je također bitna za razmjenu. U EU su problematične Grčka, Španjolska i Portugal, ali one za nas nisu posebno bitne. S njima je naša razmjena mala. Usudio bih se reći da je 90 posto za ovakvu situaciju kriva Vlada, a samo 10 posto ide na okruženje odnosno financijsko stanje u svijetu", kaže Jurčić dodajući da se sve manje možemo "vaditi" na ekonomske prilike u svijetu. 
 
Novotny: Upozoravali smo na posljedice većeg PDV-a
 
I za ekonomskog analitičara Damira Novotnyja pokazatelji za prvo tromjesečje ove godine odraz su loše politike ove Vlade koja ne vodi državu prema gospodarskom oporavku. Novotny kaže kako je Vlada odmah upozorena da povećanje PDV-a ne vodi nužno prema povećanju prihoda. 
 
"Upozoravali smo na to, no svejedno je povećan PDV. Sada vidimo da se to uopće nije odrazilo na prihode. Nije to samo kod nas. Evo Mađari su povećali PDV na 27 posto pa nisu na koncu povećali prihode. S većim PDV-om daje se poruka o manjoj potrošnji što se sada i pokazuje", kaže Novotny dodajući kako su ostale ekonomije razumno vodile politiku pa su uvodile međustope PDV-a kako bi smanjile opterećenja dok je u Hrvatskoj to stalo na niži PDV u ugostiteljstvu koji se na godišnjoj razini i ne osjeti previše. 
 
Novotny upozorava kako je Vlada uvela niz pogrešnih mjera koje su zapravo bile plod pogrešnih ocjena poput one da treba dodatno stisnuti mala i srednja poduzeća da plaćaju poreze. 
Tekst se nastavlja ispod oglasa
 
Linić se prevario kada je mislio da će iscijediti novac od neplatiša 
 
"Oni su mislili kako će se tu dodatno 'iscijediti' novac vodeći se za onom famom 'nitko ništa ne plaća državi', no vidjelo se kako su u krivu. Istina je kako je postojao broj tvrtki koji su se provlačili, no restrikcije ipak nisu dovele do značajnih povećanja prihoda", kaže Novotny. Za ovog ekonomskog analitičara i mjere "olakšavanja života" poduzetnicima bile su krive, poput one kada se država odrekla 3 milijardi kuna za prihode od rada. Zaposlenici nisu to osjetili, a poduzetnicima nije to bilo dovoljno da otvore nova mjesta. Po Novotnyu za novo zapošljavanje država bi godišnje trebala osiguravati oko 15 milijardi kuna godišnje, a ne tri. 
 
"Na kraju dolazimo i do temeljnog problema odnosno zaključka. Ovo nije više ekonomska kriza koju prolazi dio svijeta jer Hrvatska ima strukturne probleme. Uostalom nismo više u recesiji, sada možemo govoriti o depresiji do koje su nas dovele pogrešne odluke Vlade! Ovoj zemlji su potrebne strukturne reforme", rekao je Novotny na kraju. 
 
Babić: Tehnički smo u depresiji 
 
Da se tehnički može govoriti o tome da je zemlja u depresiji a ne recesiji, slaže se i ekonomski analitičar Ante Babić, no tvrdi kako je ona došla prije svega što Hrvatska nikada do kraja nije raščistila probleme stare i pedesetak godina. 
 
"Tek sada imamo da se polako rješavamo problematičnih industrija kao što je brodogradnja te činjenice da se u vrijeme dok se imao novac subvencionirale problematične industrije kao što su recimo tekstilna industrija ili su se protežirali giganti poput Diokija. Tek sada se toga rješavamo. Da smo te probleme riješili ranije ne bi imali ovakve brojke", kaže Babić dodajući kako trenutna gospodarska situacija u zemlji sve manje ima veze s globalnom krizom a sve više s nedostatkom volje da se riješe strukturni problemi. 
 
Babić tako napominje kako Hrvatska nije imala "rezanje BDP-a u tranzicijsko vrijeme" koji bi dao realne brojke već su brojne problematične industrije umjetno održavane na životu. Kada je nestalo državnog novca 2008. i 2009. godine za subvencije došlo je i do problema. 
 
 
Nove industrije bude nadu
 
"Nove industrije koje su održive pokazuju rast i oporavak od svjetske krize i to već 2010. i 2011. godine. Primjerice imate malu brodogradnju koja je već sada u plusu i zapošljava više od tisuću ljudi dok smo se mi velike brodogradnje riješili tek sada zahvaljujući Europskoj uniji", kaže Babić koji tvrdi i kako je sada prerano na temelju prvog tromjesečja govoriti o dobrim i lošim potezima Vlade. 
 
Babić tako napominje kako su prave brojke u drugom i trećem tromjesečju, te podsjeća da je prošle godine na snazi bio nerealan proračun donesen još prije izbora. Također tvrdi da neke od mjera poput podizanja PDV-a nisu još bile došle do izražaja te da smo imali i smanjenje PDV-a za ugostiteljstvo. 
 
"Sve to treba uzeti u obzir i vidjeti. Po meni puno više će se vidjeti u kasnijim razdobljima", kaže na kraju Babić.  
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara