Foto: Guliver Image/Getty Images

PREMA rezultatima istraživanja Europskog ureda za statistiku, Eurostata, od 2009. godine do svibnja 2013. godine u zemljama Europske unije (EU) azil je zatražilo ukupno 122.285 osoba iz zemalja zapadnog Balkana, što je približno jednako broju stanovnika Podgorice, Zenice, Mostara ili Rijeke, prenosi agencija Anadolija. To znači da je u prosjeku svakog dana u posljednje četiri i pol godine 76 osoba sa Balkana tražilo azil u europskim zemljama.

Eurostat je u ovome, vrlo detaljnom i preciznom istraživanju, obuhvatio Srbiju, Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i Crnu Goru te Kosovo, kao zaseban slučaj. Inače, građani Srbije, Crne Gore i Makedonije od 19. prosinca 2009. godine mogu bez viza putovati u zemlje šengenske zone, a to pravo su nešto kasnije dobili i građani Bosne i Hercegovine te Albanije, dok Kosovo nije obuhvaćeno.

Prema istraživanju Eurostata, najviše zahtjeva za azil u zemljama EU od 2009. godine do svibnja 2013. godine stiglo je iz Srbije, i to 61.455, što je oko 50 posto svih zahtjeva iz zemalja regije u EU. Slijede Makedonija sa 26.050 zahtjeva, što je blizu četvrtine svih zahtjeva podnesenih u istom periodu iz zemalja Balkana. Prema tome, samo na Srbiju i Makedoniju otpada skoro 75 posto svih zahtjeva koje su podnijeli stanovnici zemalja regije od 2009. godine do svibnja 2013. Nakon Makedonije slijede Albanija sa 18.465, Bosna i Hercegovina sa 13.445 te Crna Gora sa 2.870 zahtjeva za azil u zemljama EU.

Srbija svake godine prednjači u broju zahtjeva za azil u EU

Promatrano na godišnjoj osnovi, u 2009. godini iz zemalja zapadnog Balkana je bilo ukupno 9.860 osoba koje su tražile azil u zemljama EU, odnosno 3,7 posto svih zahtjeva. Najviše zahtjeva te su godine podnijeli opet građani Srbije, i to 5.290, a slijede Albanija sa 2.060, Bosna i Hercegovina sa 1.320, Makedonija sa 940 i Crna Gora sa 250 zahtjeva. Već 2010. godine iz regije Balkana je ukupno 29.680 osoba podnijelo zahtjev za azil, što je 11,4 posto ukupnih zahtjeva u EU. I te godine najviše zahtjeva su podnijeli građani Srbije, 17.715. Iz Makedonije je otišlo 7.550, iz BiH 2.105, iz Albanije 1.905, a Crne Gore 405 zahtjeva.

Nadalje, prema podacima Eurostata, 2011. godine iz zemalja zapadnog Balkana ukupno je 25.810 osoba zatražilo azil. I te godine ponovo najviše zahtjeva su podnijeli građani Srbije, i to 13.980, a slijede Makedonija sa 5.545, Albanija sa 3.060, BiH sa 2.595 te Crna Gora sa 630 osoba. Prema istom izvoru, 2012. godine iz regije je 43.250 osoba zatražilo azil, što je 13,4 posto ukupnih zahtjeva u zemljama EU. Prošle godine su opet najviše zahtjeva podnijeli građani Srbije, i to 19,065, a slijede Makedonija sa 9.625, Albanija sa 7.465, BiH sa 5.835 i Crna Gora sa 1.260.

Kosovo je tretirano posebno, ali i iz te zemlje je zabilježen visok postotak zahtjeva za azil u europskim zemljama prethodnih godina. Tako je 2009. godine iz Kosova 14.275 osoba zatražilo azil u zemljama EU, naredne godine 14.301, 2011. godine 9.865 i 2012. godine 10.210 osoba.

Ove godine bi iz zemalja regije u EU moglo stići ukupno 32.844 zahtjeva za azil

Prema podacima Eurostata, za prvih pet mjeseci 2013. godine iz zemalja zapadnog Balkana ukupno 13.685 osoba zatražilo azil u EU, a najviše zahtjeva je stiglo iz Srbije, i to 5,405. Slijede Albanija sa 3.975, Makedonija sa 2.390, BiH sa 1.590 i Crna Gora sa 325 zahtjeva.

Također, prema procjeni istraživača Eurostata, na osnovu prvih pet mjeseci, ove godine bi iz zemalja regije u EU moglo stići ukupno 32.844 zahtjeva za azil, od čega iz Srbije 12.972, Albanije 9.540, Makedonije 5.736 i Crne Gore 780.

Promatrajući tendenciju kretanja broja azilanata sa Balkana, nakon 2009. godine, kada je bilo 9.860 zahtjeva za azil u EU, primjetan je kontinuiran rast, posebno u slučaju nekih balkanskih zemalja. Tijekom 2012. godine došlo je do naglog rasta zahtjeva za azil iz zemalja Balkana u EU, odnosno 43.250. Eurostat očekuje da će ove godine doći do pada broja zahtjeva za azil iz zemalja Balkana na 32.844, što građanima ovog dijela svijeta daje nadu da neće biti iskorišten ovog tjedna usvojeni mehanizam za ponovno uvođenje viza.

Inače, građani zemalja Zapadnog Balkana najviše zahtjeva podnesu u visokorazvijenim europskim zemljama kao što su Njemačka, Švedska, Belgija, Luksemburg, Švicarska, Francuska, Danska, Austrija i Nizozemska.

Traže azil da bi iskoristili povlastice

Azil u EU iz zapadnog Balkana obično traže osobe koje pokušavaju iskoristiti socijalnu pomoć i druge benefite koji im, u skladu sa propisima zemlje u koju su došli, slijede dok čekaju da njihov zahtjev bude riješen. U osnovi, vrlo malo je onih koji imaju osnovane razloge tražiti azil.

Prema podacima iz nekoliko europskih zemalja u kojima je prošle godine bilo najviše azilanata sa Balkana, postotak pozitivno riješenih zahtjeva za azil iznosio je svega tri posto.