Evo koje uvjete morate zadovoljiti za proglašavanje osobnog bankrota

Evo koje uvjete morate zadovoljiti za proglašavanje osobnog bankrota

Foto: FAH

MINISTARSTVO pravosuđa predstavilo je, na posljednjem okruglom stolu na tu temu, "Zakon o osobnom bankrotu", odnosno nacrt Zakona o stečaju potrošača.

Ministar Orsat Miljenić istaknuo je da ovaj zakon nudi novi početak za 320 tisuća blokiranih građana. Ali i dodao da to nije čarobni štapić koji će otkloniti sve probleme dužnika, nego će procedura biti vrlo opterećujuća i teška.

"Cilj nam je postići balans. Prezaduženima dati izlaz, a istovremeno povećati naplatu, jer se dug mora vratiti", kazao je Miljenić na okruglom stolu koji je okupio predstavnike dužnika, potrošača, banaka, javnih bilježnika i odvjetnika.

Dužnicima će biti ostavljeno osnovno za život, ali uz individualan pristup svakoj osobi pri čemu će se voditi računa o njihovim potrebama

Uvjeti za proglašavanje osobnog bankrota

Bankrot će se moći proglasiti nad svakom osobom koja je insolventna ili koja u zadnja tri mjeseca duguje preko 30.000 kuna.

Zakon o stečaju potrošača namijenjen je fizičkim osobama te osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost, a nemaju više od 20 vjerovnika. Također, dugovi im ne smiju prelaziti 100.000 kuna. Usto, da bi zadovoljili uvjetima, plaće zaposlenicima moraju biti isplaćene te se ne smiju nalaziti u stečaju ili u predstečajnom postupku.

Osobni bankrot prvo će se pokušati riješiti izvansudskim putem. U ministarstvu očekuju da će se većina stečajeva riješiti izvansudskim postupkom putem savjetovališta Financijske agencije (Fina) koja bi bila posrednik u sporazumu potrošača i vjerovnika. U tom savjetovalištu napravio bi se se otplatni plan, a ako se dužnik na njega ogluši ili ne pristane, išlo bi se na sud koji tada imenuje stečajnog upravitelja.

Miljenić procjenjuje da će se godišnje u savjetovališta javiti oko 20 tisuća ljudi, dok bi ih oko dvije do tri tisuće moglo završiti u stečaju. Država će za cijeli projekt godišnje, po ministrovim riječima, izdvajati oko pet milijuna kuna.

Život sa stečajnim upraviteljem

Dužniku bi se, s jedne strane, popisala sva dugovanja te, s druge strane, sva primanja i nekretnine. Stečajni upravitelj zatim bi izračunao koliko je duga dužnik u mogućnosti vratiti. Ostatak duga koji se prema toj procjeni ne bi mogao vratiti, otpisao bi se.
 
Stečajni upravitelj dužnika bi mogao iseliti iz kuće u manji stan, prodati njegov automobil, mobitel ili nešto drugo što smatra luksuzom - sve dok ovaj ne otplati dug.

Dužnici bi bili izloženi strogom nadzoru, kontrolirali bi se svi njihovi prihodi po računima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ako je dužnik obrtnik, stečajnome upravitelju morat će dokazati da može i dalje profitabilno raditi kako mu upravitelj ne bi prodao strojeve. Ako je pak dužnik ostao bez posla, morat će dokazati upravitelju da aktivno traži posao.

Udruga Blokirani: Mnogi jedino rješenje vide u suicidu

Miljenićev prijedlog naišao je na hladan prijam kod dijela udruga civilnoga društva.

Udruzi Blokirani sporan je "financijski minimum" od 800 kuna, s kojim bi osoba u osobnom bankrotu trebala živjeti mjesec dana i to čak nekoliko godina, javlja Nova Tv. Udruga Potrošač istaknula je kako je inicijativa zakašnjela, a iz Udruge banaka pozdravljaju ovakva zakonska rješenja, no uz zamjerku što nije učinjeno cjelovito koje bi uključilo i druga ministarstva.

I dok je predstavnik bankara na okruglom stolu pozdravio prijedlog zakona, dužnici upozoravaju da mnogi građani s financijskim problemima jedino rješenje vide u samoubojstvu.

"Ako imate novac na računu banka na njega uplaćuje kamate od 0,10 posto, dok istovremeno dužnici zateznu kamatu plaćaju 12 posto. Mnogima je zbog toga jedino rješenje suicid", upozorio je Antun Rupa iz Udruge blokirani. Dodao je i da prijedlog zakona za pokretanje stečaja predviđa troškove koje mnogi dužnici ne mogu platiti.

Ilija Rkman iz Društva za zaštitu potrošača istaknuo je da je, uz prijedlog zakona koji se predstavlja kao mogućnost novog "odgovornog početka", trebalo napraviti opsežno istraživanje koje bi pokazalo koliko je ljudi u Hrvatskoj posljednjih godina oboljelo zbog dužničkog "mača iznad glave".

Bohaček: Ovo je dobar prijedlog

Direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček smatra da je riječ o dobrom prijedlogu, na kojem se dugo radilo, jer je vrlo teško naći mjeru koja bi zadovoljila obje strane. No, Vladi je prigovorio što nepodmirenim dugovanjima nije pristupila cjelovito već se problem rješava na nivou raznih ministarstva pa su prije prijedloga zakona o stečaju potrošača svoje posebne projekte predstavili, primjerice, resor financija i socijalne skrbi. Ustvrdio je i da je stečaj "neželjen ishod" te kako ne bi smio biti cilj da u njega ide puno ljudi.

Predstavnik Odvjetničke komore Mladen Klasić kazao je da kada se govori o stečaju potrošača "nema mjesta euforiji", jer je riječ o teško ostvarivom cilju koji u konačnici neće riješiti položaj dužnika.

Podsjetimo, u Hrvatskoj je, prema službenim podacima, više od 320 tisuća građana s blokiranim računima, a njihov se ukupan dug procjenjuje na preko 31 milijardu kuna.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara