Gazpromu ne odgovara novi plinski rat s Ukrajinom: "U sadašnjem sporu, plin nije oružje"

Gazpromu ne odgovara novi plinski rat s Ukrajinom: "U sadašnjem sporu, plin nije oružje"

Foto: Gazprom

SVJETSKI bankari, trgovci i investitori koji su se prošli tjedan okupili u londonskom sjedištu Gazproma na godišnjem domjenku stekli su dojam da Rusi ne žele novi plinski rat s Ukrajinom, piše Reuters.

Gazprom, najveća ruska tvrtka i najveći svjetski proizvođač plina, izgubio je prošli ponedjeljak više od desetine svoje vrijednosti nakon što su snage odane ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu zauzele Krim.

Nekoć treći u svijetu po tržišnoj vrijednosti, Gazprom sada vrijedi 84 milijarda američkih dolara, pet puta manje nego tijekom naftnog booma 2008. Menadžeri fondova koji su uložili milijarde dolara htjeli su čuti koliko dugo će to trajati.

"Politički planovi izvan su naše kontrole", rekao je Gazpromov glavni direktor za izvoz Aleksandar Medvedev. "Ali ako pogledate kakve su se ekonomske odluke donosile tijekom Hladnog rata, nadat ćete se da će mudri ljudi donijeti ispravne odluke."

Medvedev se na kraju i našalio na račun Gazproma. "I na kraju nije nevažno spomenuti da smo podcijenjeni i da je to vjerojatno zadnja prilika za povoljnu kupnju", zaključio je.

S više od 15 posto svjetske proizvodnje plina i plinskih rezervi, prihodima od izvoza koji su prošle godine iznosili 163 milijarda američkih dolara i kontrolom nad trećinom europskog plinskog tržišta, Gazprom zasjenjuje bilo koju energetsku tvrtku u svijetu.

No njegova vrijednost tek je djelić vrijednosti američke naftne tvrtke Exxon Mobil, koja je s 417 milijarda dolara tržišne vrijednosti najvrednija u svijetu u tom sektoru.

Gazprom već dvaput obustavio isporuku plina Ukrajini

U zadnjih deset godina, Gazprom, u kojem država ima udjel od 51 posto, dva puta je obustavio isporuku plina Ukrajini zbog neplaćenih računa. To je pogodilo i Europsku uniju, kojoj Rusija više od polovice plina isporučuje preko Ukrajine.

Gazprom je također pomogao Kremlju da 2006. nacionalizira projekt proizvodnje nafte i plina Sahalin koji je predvodio Royal Dutch Shell kada je Putin ponovno preuzeo nadzor nad energetskim sektorom koji je njegov prethodnik Boris Jeljcin izgubio raspadom Sovjetskog Saveza.

Premda Gazprom tvrdi da brani svoje interese u takvim ekonomskim sporovima, oni ga mogu stajati milijarde dolara tržišne vrijednosti i privući kritike investitora da Moskvi zapravo služi kao batina za neposlušne susjede. Mnogi strahuju da bi novi takav incident mogao biti novi prekid isporuke plina Kijevu.

Iako je od svrgavanja prorurskog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča prošlo već više od dva tjedna, plin prema Ukrajini još teče. Gazprom je najavio da će joj od travnja ukinuti povlaštenu cijenu plina jer mu duguje više od 1,5 milijarda dolara.

"Ako nam Kremlj kaže da prekinemo isporuku plina, prekinut ćemo. No situacija je sada posve drukčija nego 2006. i 2009.", rekao je jedan izvor iz Gazproma.

Gazprom uz Medvedeva vode glavni direktor Aleksej Miler, bliski Putinov saveznik još iz vremena kada su 1990-ih zajedno radili za gradonačelnika Sankt Peterburga, te financijski direktor Andrej Kruglov, također iz Sankt Peterburga. U Gazprom su došli 2001. i od tada su vodili mnoge bitke.

Spor iz 2006. smatra se velikim PR neuspjehom za Gazprom. Zapad je optužio Moskvu da koristi plin kako bi kaznila tadašnju prozapadnu ukrajinsku vladu, dok je Gazprom tvrdio da je to učinio jer je Ukrajina krala plin.

Tri godine poslije Gazprom je angažirao zapadne PR konzultante i više vremena posvetio objašnjavanju svojih razloga Europskoj uniji, čime je kako smatra postigao pobjedu. EU je izvršio pritisak i na Ukrajinu i Rusiju iako je nalog da se prekine isporuka plina dao sam Putin.

"U sadašnjem sporu, plin nije oružje"

Pet godina poslije raspoloženje u Gazpromu je drukčije. "U sadašnjem sporu, plin nije oružje", rekao je jedan izvor iz tvrtke.

Ugovori o prodaji plina promijenjeni su u zadnjih nekoliko godina tako da Gazprom više ne prodaje plin Europi na rusko-ukrajinskoj granici, nego na granici EU-a i Ukrajine, čime je Gazprom odgovoran za njegovu isporuku do te granice. "Kakav god bio razlog za prekid isporuke, Gazprom je krivac", rekao je izvor.

To oružje u svakom je slučaju manja prijetnja zbog 40 milijarda prostornih metara plina koje EU čuva u podzemnim skladištima, što je otprilike pola kapaciteta i prilično dobra zaliha. Njemačka, primjerice, ima dovoljno za nekih 60 dana.

Jeffrey Woodruff iz Fitch Ratingsa za sada ne očekuje probleme u opskrbi, ali upozorava da je situacija puno složenija nego prije.

"Kada bi se to dogodilo, trebalo bi više vremena da se riješi nego prije, jer je 2006. i 2009. Gazprom kontrolirao opskrbu. Ovaj put, probleme bi mogle izazvati sankcije, za čije bi rješavanje moglo trebati više vremena", rekao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Američki državni tajnik John Kerry osudio je, naime, rusko zauzimanje Krima kao "nevjerojatan čin agresije" i zaprijetio gospodarskim sankcijama kako bi se izoliralo Moskvu.

Švicarska investicijska banka UBS objavila je nedavno izvješće pod naslovom "Cijena politike", u kojem je velik dio posvećen povijesti naftnih kriza i sankcijama, uključujući arapsko-izraelski šestodnevni rat 1967. i OPEC-ov naftni embargo 1973. protiv SAD-a.

Neki stručnjaci sumnjaju da će sankcije Moskvi doista biti uvedene jer i Rusija ima adute u rukavu. "Koga biste sankcionirali? Ruske državne tvrtke? Znate li da one duguju više od 200 milijardi američkih dolara zapadnim bankama?", rekao je jedan bankar.

Dugovi veći od 30 milijardi dolara

Gotovo sve zapadne banke Gazpromovi su vjerovnici. Tvrtka duguje 36 milijarda dolara, što je jednim dijelom osigurano prihodima od izvoza.

Ni zapadnim energetskim partnerima ne žuri se prekinuti veze.

Unatoč neuspjehu u slučaju Sahalina, Shell je i dalje Gazpromov partner u tom projektu i smatra ga jako uspješnim ulaganjem. BP je prošli tjedan objavio da "apsolutno stoji" iza svojih ruskih ulaganja, dok Exxon ne vidi "nikakve nove izazove zbog sadašnje situacije."

Neki političari smatraju da će Sjedinjene Države sada ubrzati projekte izvoza plina kako bi pomogle Europi da smanji ovisnost o Rusiji, dok bi Europa, uključujući Ukrajinu, mogla ubrzati razvoj iskorištavanja plina iz škriljevca.

SAD bi trebao početi izvoziti ukapljeni plin (LNG) 2015.

"Iako državni tajnik Kerry smatra da se Rusija ponaša kao u 19. stoljeću, najveća prijetnja Moskvi, po našem mišljenju, mogla bi biti tehnologija iskorištavanja plina iz škriljevca 21. stoljeća", ocijenila je američka investicijska banka Bank of America Merrill Lynch.

"S vojnom zaštitom NATO-a, europskim kapitalom i američkom tehnologijom, Ukrajina bi mogla postati konkurentan opskrbljivač plinom europskih tržišta. Plinovodi već postoje," ističe banka.

Gazprom sumnja da Europa može ponoviti američki uspjeh s plinom iz škriljevca, ukazujući na neuspjehe u Poljskoj. Smatra da će Europa sve više ovisiti o ruskom plinu te da plin iz škriljevca vjerojatno neće pokriti niti desetinu europskih potreba prije 2030.

Unatoč tomu, postoje i drugi razlozi zbog kojih Gazprom ne želi novi plinski rat s Ukrajinom.

Jedan od njih je Kina. Nakon deset godina teških pregovora o cijeni plina, bliže je nego ikada sklapanju sporazuma, ali kada bi se isporuka plina Europi iz nekog razloga prekinula, kineska pozicija bila bi snažnija.

"Rusija bi bila pod većim pritiskom da proda plin. To Kini daje prednost", rekao je Chen Weidong, direktor za istraživanja državne naftne grupe China National Offshore Oil Corp.

Gazprom ima problema i u Europi. Tvrtka nastoji pronaći kompromis s EU-om o korištenju plinovoda koje je sagradila kako bi zaobišla Ukrajinu, kao što je Sjeverni tok ispod Baltika.

Europska pravila o tržišnom natjecanju trenutačno dopuštaju Gazpromu da isporučuje samo pola kapaciteta tih plinovoda iako ne postoje konkurenti koji bi mogli isporučivati drugu polovicu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u siječnju da je Europska komisija pristala dopustiti Rusiji 100-postotni pristup plinovodu Opal, koji povezuje sjeveroistočnu Njemačku, gdje Sjeverni tok završava, s Češkom.

Odluku o tomu Komisija je trebala donijeti 10. ožujka, no odgodila ju je dok se ne razjasne, kako tvrdi, neke "tehničke pojedinosti". Kapacitet Opala je 36 milijardi prostornih metara plina, no zadnje tri godine radi s pola kapaciteta.

Uz to, povjerenik za energetiku Guenther Oettinger rekao je u ponedjeljak za Die Welt da su pregovori s Rusijom o Južnom toku suspendirani. "Za sada neću ubrzati pregovore o plinovodima kao što je Južni tok; oni će biti odgođeni", rekao je.

Glasnogovornica EK Sabine Berger kazala je da je pritom mislio samo na političke pregovore, ali i da je jasno dao do znanja da će Južni tok dugo čekati na pravno zeleno svjetlo.

EU bi mogao također ubrzati istragu koju vodi o Gazpromovom monopolističkom ponašanju i previsokim cijenama za istočnu i središnju Europu.

Analitičar banke UBS Konstantin Čerepanov smatra ipak da ima razloga za optimizam. "Sjetite se Hladnog rata kada su politički odnosi između Zapada i SSSR-a bili grozni, a plinovodi su radili i plin je i dalje tekao."

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara