"Goli otok je mjesto stradanja i ne smije se komercijalizirati"

"Goli otok je mjesto stradanja i ne smije se komercijalizirati"

Foto: goli-otok.hr

UDRUGA Goli otok „Ante Zemljar“ izrazila je protest zbog toga što se među 100 nekretnina, za koje država traži iskazivanje interesa investitora i drugih zainteresiranih, našao i Goli otok, na kojemu je bio jugoslavenski logor, te je ponovno zatražila da se na tom mjestu izgradi spomen područje.

"Sudbina Golog otoka ne smije biti rješavana na komercijalnim kriterijima, lišenim spoznaje da su baš na tom mjestu tisuće logoraša svoje kazne izdržavali u nehumanim uvjetima, izloženim sadističkim maltretiranjima, kojima su mnogi i podlegli. Naša društvena, kao i obaveza naše države, je ustrojiti Goli otok kao memorijalni centar, a nikako kao mjesto razonode ili nekontrolirane privatne inicijative", piše ta udruga u otvorenom pismu koje je uputila predsjednicima države, Vlade i Sabora, ministrici kulture, Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom i medijima.

"Jesmo li spremni vlastitu prošlost i žrtve staviti na javnu rasprodaju?" pita udruga i ističe da je odluka Državnog ureda donesena bez javne rasprave, konzultacija i uključivanja svih zainteresiranih subjekata.

Podsjeća da je kažnjenički logor na Golom otoku primjer grubog kršenja ljudskih prava i da je od 1949. do 1956. godine na njemu bilo više od 13.000 zatočenika interniranih bez prava na obranu i suđenje, od kojih 400 nije preživjelo strahote. "Teškim fizičkom radom, u najtežim uvjetima oni su, između ostaloga, izgradili zgrade i ceste koje danas u pomalo ciničnom birokratskom rječniku postaju predmetom 'za iskazivanje interesa'", piše udruga u otvorenom pismu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pojedine čestice i zgrade na Golom otoku, s obzirom na njihovu povijesnu vrijednost imaju sva temeljna obilježja kulturnog dobra graditeljskog nasljeđa, kao i veliki znanstveni i edukativni potencijal i značenje za buduće generacije, poručuje udruga.

Poručuju da je jedini ispravan put da Vlada RH predloži zakon o proglašenju djela Golog otoka spomen područjem i da se tamo razvija osobiti vid turizma, koji bi se temeljio na razvoju demokracije, učenju o ljudskim pravima i razvijanju kulture sjećanja i pijeteta prema žrtvi te da se tamo otvori prostor umjetnicima i znanstvenicima i tako ponudi perspektiva za daljnji razvoj.

Udruga predlaže da se razmotriti i mogućnost da se spomen područje realizira kao regionalnio projekt, budući da je Goli otok je bio "logor kroz koji su prošli pripadnici doslovno svih naroda i narodnosti ondašnje Jugoslavije". Uvjereni su da bi se tako postiglo izdašnije sufinanciranje EU kroz Program ''Europa za građane'', u okviru aktivnosti ''Kultura sjećanja''.

Htjeli bismo vjerovati i nadamo se da će Vlada RH u najkraćem mogućem roku imenovati sugovornika za dijalog, navodi se među ostalim u priopćenju koje je potpisao predsjednik udruge Goli otok „Ante Zemljar“ Darko Bavoljak.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara