Foto: Hina

HRVATSKA narodna banka očitovala se o medijskim napisima o povećanju plaća guverneru i njegovim zamjenicima. Kažu - nije došlo do povećanja plaća, već su plaća i naknada za rad u Savjetu HNB-a sad objedinjene.

"Do 1. srpnja 2013. godine članovi rukovodstva HNB-a ostvarivali su plaću i naknadu za rad u Savjetu HNB-a koje su bile iskazane i isplaćivane zasebno. Nakon 1. srpnja 2013. godine naknada za rad u Savjetu HNB-a se ne iskazuje zasebno, već u okviru plaće.

Tako plaća guvernera, zajedno sa naknadom za rad u Savjetu Hrvatske narodne banke iznosi 34.158,20 kune, a prosječna plaća viceguvernera zajedno s naknadom za rad u Savjetu HNB-a iznosi 30.767,32 kune (podatak na temelju isplata za veljaču 2014). Navedena primanja guvernera i drugih članova rukovodstva Hrvatske narodne banke se ni tijekom 2013. niti tijekom 2014. godine nisu povećala.

Prosječna bruto plaća zaposlenika HNB-a smanjena je za 3 posto od ožujka 2013. Ovo smanjenje odnosilo se na sve zaposlenike HNB-a, uključivši i rukovodstvo HNB-a", stoji u pojašnjenju HNB-a.

Podsjetimo, tjednik Globus objavio je da je Vujčić sebi, svom zamjeniku Relji Martiću i sedmorici viceguvernera povećao plaće za 34 posto, dok su ostalim zaposlenicima HNB-a plaće smanjene za 3 posto. Vujčićeva plaća, prema Globusu, povećana je za 8.900 kuna, na 34.158 kuna neto.

Linić: Plaće u nekim institucijama veće su od plaće predsjednika države

Ministar financija Slavko Linić nije danas želio komentirati informaciju da je guverner HNB-a Boris Vujčić povećao plaće sebi, zamjeniku guvernera i viceguvernerima, no kazao je kako postoje problemi s plaćama u nekim institucijama "koje su veće od plaće predsjednika države".

"Ne bih o tome, jer jednostavno Hrvatska narodna banka ima svoj Savjet i to je posao onih koji prate zakone i plaće. Ja bih rekao da imam određene probleme koji ukazuju da su u mnogim institucijama, ustanovama, agencijama plaće veće od predsjednika države. To je nešto što Vlada svojim dokumentom mora regulirati", rekao je Linić novinarima u Saboru.

Linić nije želio komentirati ni informaciju iz mađarskih medija da Amerikanci umjesto Rusa ulaze u Inu. "Nas zanima jaka Ina koja će ulagati u istraživanje nafte i plina u Hrvatskoj te u rafinerije. To je Ina kakvu želimo imati i tu trebamo partnera. Tko će to biti, zasad je MOL, a sve priče MOL-a ne bih htio komentirati", rekao je Linić.

Kazao je i kako očekuje da će do travnja biti gotov zakon koji će omogućiti oprost dijela dugova građana.