Hrvati među najsiromašnijim građanima EU: Manje od pola stanovništva radi, sve više mladih bježi iz zemlje
Foto: Shutterstock (Ilustracija), Vlada RH
SVAKI treći Hrvat, njih 32,3 posto, bio je krajem 2012. godine u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Čak 15,4 posto Hrvata u istom razdoblju živjelo je u uvjetima teške materijalne oskudice, zbog čega nisu mogli osigurati osnovne životne potrebe.
Podaci su to iz dokumenta naslovljenog "Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. - 2020.)", koji je prihvaćen prošloga tjedna na sjednici Vlade RH. Iz istog je dokumenta vidljivo da je Hrvatska po stupnju ugroze od siromaštva među najgorim članicama Europske unije.
Stopa rizika od siromaštva u EU 2012. godine iznosila je 16,9 posto. U Hrvatskoj je u istom razdoblju ta stopa iznosila 20,5 posto. Gore od Hrvatske stajale su tek Grčka (23,1 posto), Rumunjska (22,6 posto), Španjolska (22,2 posto) i Bugarska (21,2 posto). Najmanji Rizik od siromaštva među članicama EU je u Češkoj (9,6 posto), Nizozemskoj (10,1 posto) i Danskoj (13,1 posto).
Zanimljivo je napomenuti da se pri samom dnu ove ljestvice nalaze i susjedne nam zemlje Slovenija i Mađarska. Rizik od siromaštva u Sloveniji je 13,5 posto, a u Mađarskoj 14 posto. Stopa rizika od siromaštva ilustrira postotak osoba čiji je dohodak ispod praga rizika od siromaštva.
Mladi napuštaju Hrvatsku
"Podaci ukazuju na velike socijalne razlike i ograničeni pristup mogućnostima. Obaveza je države i društva propitati uzroke koji dovode do takve situacije i osigurati uvjete i mjere aktivne politike za poboljšanje životnih uvjeta svima, jer se u uvjetima dugoročne krize siromaštvo i socijalna isključenost više ne mogu smatrati problemom koji se odnosi samo na pojedine dijelove društva koji se smatraju marginalnima, već je ono prijetnja svim slojevima društva i svim generacijama", stoji u dokumentu kojeg je sastavila posebna radna skupina Vlade RH zadužena za izradu strategije za borbu protiv siromaštva.
Velike probleme Hrvatska ima zbog dugotrajne krize, koja je dovela do porasti stope nezaposlenosti, ali i rezultirala sve većim brojem zaposlenih koji plaću primaju neredovito. Položaj siromašnijih slojeva društva otežava i činjenica da Hrvatska zaostaje za EU na područjima zapošljavanja, ulaganja u istraživanje i razvoj, visokog obrazovanja i borbe protiv siromaštva.
Razumljivo je stoga da broj stanovnika Hrvatske već godinama pada. Dijelom je to zbog negativnog prirodnog prirasta (smrtnost veća od nataliteta), ali nezanemariv faktor je i raseljavanje stanovništva. U 2012. godini se tako u Hrvatsku doselilo 8959 osoba, dok ih je u inozemstvo otišlo 12.877, odnosno 3918 više.
Slična je situacija bila i u ranijim godinama: 2011. iz Hrvatske je otišlo 12.699 ljudi, što je 4165 više nego što ih se doselilo; u 2010. Hrvatsku je napustilo 9860 osoba, što je 4875 više nego što ih se doselilo. Prognozira se tako da će broj stanovnika Hrvatske do 2061. godine biti čak 29,2 posto manji nego što je bio 1991. godine.
Iako se to u Vladinom dokumentu eksplicitno ne navodi, jasno je da prvenstveno odlaze mlađi ljudi. Za mlade u Hrvatskoj posla nema, a gospodarski pokazatelji upućuju na neizvjesnu budućnost. Hrvatska je od 2009. u neprekidnoj recesiji: pad gospodarske aktivnosti svrstava nas među najlošije članice EU.
Više od 70 posto kućanstava ne može si priuštiti godišnji odmor
U zadnjih pet godina u Hrvatskoj značajno je smanjena stopa registrirane zaposlenosti. Stopa zaposlenosti rasla je u razdoblju od 2003. do 2008. godine, kada je dosegnula 57,8 posto. Nakon toga je uslijedio drastičan pad, pa je stopa zaposlenosti u 2012. iznosila tek 50,7 posto, a u međuvremenu je i dodatno pala.
Istovremeno, članice EU su u prosjeku između 2003. i 2012. uglavnom bilježile lagani porast stope zaposlenosti. Da budemo konkretni - od 2003. do 2008. zaposlenost je došla od 62,6 do 65,7 posto. U naredne dvije godine spustila se na 64 posto, da bi se u 2011. i 2012. zadržala na 64,1 posto. U korelaciji je to s ostalim statističkim pokazateljima, koji kažu da je 2011. u Europi krenuo blagi gospodarski oporavak, dok se kriza u Hrvatskoj samo nastavila produbljivati.
Rizik od siromaštva u Hrvatskoj najveći je kod osoba starijih od 65 godina. U ovoj dobnoj skupini stopa rizika od siromaštva iznosi 26,5 posto. Najniža stopa rizika je u skupini osoba od 25 do 54 godine i iznosi 17,1 posto. Stopa rizika od siromaštva najviša je, naravno, među nezaposlenima i iznosi 48,1 posto. Ugroženi su i umirovljenici, s 21,8 posto. Kod samozaposlenih stopa rizika od siromaštva je 17 posto, a kod zaposlenih 4,9 posto.
Financijska situacija Hrvatskih građana, proizlazi iz Vladinog izvješća, krajnje je porazna. Čak 71,1 posto građana živi u kućanstvima koja nisu u mogućnosti svim svojim članovima priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora. Čak 67,3 posto osoba živi u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati